Satelitske snimke najavljuju pakao: Putin priprema napad na NATO? Ovo je najgori scenarij

Strahuje se da bi Rusija mogla pokrenuti napade na najsjevernije države članice NATO-a u ofenzivi koja bi uključivala oko 600.000 vojnika, strahuju izvori iz saveza. Pojavile su se jezive satelitske slike koje pokazuju gomilanje ruskih snaga samo miljama od finske granice, s dokazima da Moskva uspostavlja smještaj trupa, zrakoplovnu infrastrukturu i druge nove objekte u ključnim vojnim bazama, piše Daily Mail.

Znakovi da Moskva šalje oružje i trupe u to područje dolaze nakon tvrdnji, finskog premijera i njemačke obavještajne službe, da se Vladimir Putin sprema za dugotrajni sukob sa Zapadom. Izvješće finske vlade citirano u novinskom izdanju Iltalehti u prosincu navodi da Helsinki smatra mogućim napad na Finsku, Norvešku, Švedsku i baltičke države.

"Rusija jača svoju vojnu prisutnost i aktivnosti u svom sjeverozapadnom smjeru u svim operativnim okruženjima što je brže moguće", stoji u izvješću. Izvori iz NATO-a rekli su da Moskva uvježbava napad na istočno krilo bloka. Koordinirani napad koji uključuje niz ruskih jedinica mogao bi istovremeno pogoditi norvešku obalu, finski jug i regiju Laponije, švedski otok Gotland pa čak i probiti se u Estoniju, Latviju i Litvu, citiraju se izvori.

No stručnjaci su sugerirali da je vjerojatnije da će se Putin odlučiti za napade malih razmjera, osmišljene kako bi izazvali kaos unutar NATO-a jer bi bio prisiljen boriti se oko toga hoće li poštovati svoj pakt o međusobnoj obrani ili dopustiti Rusiji da preuzme teritorij kako bi izbjegao europski rat punih razmjera.

U 2017. Moskva je održala sedmodnevne vojne vježbe kodnog naziva operacija Zapad - ruski za zapad - koje su učinkovito simulirale napade na istočnoeuropske države.

'Rusi nisu odustali od plana'

Manevri, u kojima je prema nekim zapadnim procjenama sudjelovalo oko 100.000 vojnika, kao i tisuće oklopnih vozila, imali su za cilj zauzeti izmišljenu zemlju Vešnoriju - s terenom sličnim baltičkim državama.

"Rusi nisu odustali od svog plana napada, već ga žele provesti nakon rata u Ukrajini. Prema našim informacijama, plan i dalje postoji, a Rusi nisu odustali od želje da ga provedu", stoji u izvješću. Detaljno opisujući mogući borbeni plan u skladu s onim što je Moskva uvježbavala u vježbama, NATO izvori su tvrdili da bi Rusija mogla napasti svoje zapadne susjede kopnom, morem i zrakom.

To bi moglo uključivati ​​slanje desantnih snaga u finsku Laponiju, gdje bi mogle nastojati uspostaviti tampon zonu i zauzeti strateške lokacije kao što je zračna luka Ivalo. Moskva bi također mogla pokrenuti zračni napad s poluotoka Kola i poslati desantne trupe na jug zemlje. Tvrdilo se da bi rakete mogle biti usmjerene i na Helsinki.

KONFUZIJA U ISTANBULU /

Zelenski dobio važan signal na sastanku: Otkrio i koga šalje na pregovore s Rusima

Najgori scenarij

Ruske snage također bi mogle pokrenuti napad na švedski otok Gotland i pokušati se probiti u Estoniju i Latviju. Prodor u Litvu vjerojatno bi imao za cilj zauzimanje i osiguranje tampon zone oko Suwalki koridora, povezujući Rusiju s militariziranom eksklavom Kalinjingradom. Međutim, ova procjena prijetnje, koju stručnjaci smatraju najgorim mogućim scenarijem, temelji se na obavještajnim podacima i mjestu gdje se trenutno nalaze postrojbe ruske vojske.

Ed Arnold, viši znanstveni suradnik za europsku sigurnost na Royal United Services Institute, rekao je da bi operacija tako velikih razmjera previše razrijedila snage kojima Rusija raspolaže.

"Rusiji bi bilo vrlo teško pokrenuti širi napad na više ciljeva na sjevernom i istočnom krilu NATO-a. Međutim, postoji značajna mogućnost manje, ciljanije operacije koju Rusija organizira protiv NATO-a, a koja je osmišljena da politički porazi NATO. To bi NATO dovelo u tešku poziciju kako odgovoriti, ispunjava li to uvjete za članak 5. itd. To je jedini način na koji bi mogli pokušati napasti NATO. Ruski scenarij mogao bi biti tako mali da uđe u jaz i zauzme nekoliko milja teritorija, proširujući jaz za nekoliko milja sa svake strane. Ovo bi moglo posijati podjele i razdor u NATO-u - iz jedne perspektive, to je vojni upad na teritorij NATO-a koji se mora braniti - ali bit će drugih koji će reći želimo li riskirati rat s nuklearnom oružanom silom na tako malom komadu zemlje", tvrdi Arnold.

KONFUZIJA U ISTANBULU /

Zelenski dobio važan signal na sastanku: Otkrio i koga šalje na pregovore s Rusima

Testira se jedinstvo NATO-a

Arnold je rekao da će se ova vrsta operacije manjeg opsega "vjerojatno" dogoditi, ali nije isključio mogućnost izbijanja sukoba većih razmjera.

Prošlog mjeseca, zamjenik načelnika obrane Finske, general-pukovnik Vesa Virtanen upozorio je da ruske akcije na granici sugeriraju da Kremlj "namjerno testira jedinstvo NATO-a'" kako bi vidio hoće li pokrenuti članak 5 - klauzulu o kolektivnoj obrani saveza.

Govoreći za njemačke novine Welt, Virtanen je rekao da je Rusija testirala Članak 5 s taktikom hibridnog rata uključujući kibernetičke napade i masovnu prekograničnu migraciju, te sada postavlja novu opremu za stacioniranje ruskih trupa duž svoje granice.

"Tijekom rata bilo je stacionirano oko 20.000 vojnika i oko četiri pripravne brigade, sada vidimo da Rusija gradi novu infrastrukturu i čim bude mogla, više vojnika u ovoj regiji", upozorio je Virtanen.

Bojnik Juha Kukkola, profesor na finskom Sveučilištu za nacionalnu obranu i bivši zapovjednik voda u finskoj vojsci, ukazao je na važan pokazatelj ruske spremnosti u upozorenju krajem prošlog mjeseca.

"Ako vidite da grade nove željezničke glave ili renoviraju stare, bilo bi dobro da počnete obraćati pozornost", rekao je. Čini se da najnovije satelitske slike pokazuju infrastrukturu za vozila i obnovljene zračne baze.

U Petrozavodsku, oko 100 milja od finske granice, vidljiva su nedavno izgrađena skladišta, za koja stručnjaci sugeriraju da su hale za skladištenje oklopnih vozila. U Kamenki, oko 35 milja od finske granice, navodno je od veljače postavljeno više od 130 vojnih šatora koji mogu primiti oko 2000 vojnika.

Čini se da slike s dalekog sjevera pokazuju da je prethodno zatvorena zračna baza Severomorsk-2 sada u funkciji, a radovi na obnovi su izgleda završeni posljednjih godina. Nekoliko helikoptera se vidi parkirano u uvalama izvan piste, koja se nalazi 110 milja od finske granice i manje od 70 milja od Norveške.

U međuvremenu u Olenyi, oko 90 milja od Finske, zračna baza je navodno potpuno aktivna, s ruskim bombarderima stacioniranim tamo koji izvode napade na ciljeve u Ukrajini, prema Kijevu. Dok je većina ruskih snaga trenutačno koncentrirana u Ukrajini, Putin navodno usmjerava pozornost na obnovu snaga na sjeverozapadu Rusije. Kremlj planira izgraditi novi vojni stožer u gradu Petrozavodsku, oko 100 milja od finske granice, koji bi bio sposoban nadzirati desetke tisuća vojnika u narednim godinama.

Izvori iz NATO-a su navodno sugerirali da bi Moskva mogla okupiti ofenzivne snage od 600.000 vojnika u blizini finske i baltičke granice, pri čemu bi njihovi redovi mogli biti pojačani vojnicima koji se vraćaju s bojišnice nakon završetka rata u Ukrajini.

UOČI ISTANBULA /

Neočekivan udarac za Putina: Europska unija se obrušila na njegovu 'flotu u sjeni'

Malo je vjerojatno da će Putinova agresija biti smanjena

Ian Bond, zamjenik direktora Centra za europsku reformu, rekao je za BBC da čak i ako se dogovori potpuni prekid vatre u Ukrajini, malo je vjerojatno da će Putinova agresija biti smanjena.

"Nitko pri zdravoj pameti ne želi misliti da je europski rat ponovno iza ugla. Ali stvarnost je da nam sve veći broj europskih obavještajnih dužnosnika to govori. Bilo da ovo dolazi za tri godine, pet godina ili deset godina, oni govore da je ideja da će mir u Europi trajati zauvijek sada stvar prošlosti", rekao je.

Ruslan Puhov, direktor moskovskog Centra za analizu strategija i tehnologija, upozorio je: "Kada se trupe vrate iz Ukrajine, gledat će preko granice u zemlju koju smatraju protivnikom. Logika prošlog desetljeća pokazuje da očekujemo neki sukob s NATO-om", rekao je.

Govoreći pred američkim Senatom prošlog mjeseca, general Christopher Cavoli, zapovjednik američkih snaga u Europi, rekao je: "Ruska vojska se rekonstruira i raste bržom stopom nego što je većina analitičara očekivala. U stvari, ruska vojska… danas je brojnija nego što je bila na početku rata".

NATO, suočen s prijetnjama smanjenja financiranja i optužbama predsjednika Trumpa i njegovih dužnosnika za džabe, obećao je da će "pojačati" svoj doprinos globalnoj sigurnosti dok prijeti ruska prijetnja.

Vojni savez je napredovao s povećanjem spremnosti na bojnom polju intenzivnim vojnim vježbama duž svog istočnog krila tijekom posljednjih godina, uključujući godišnje vježbe DEFENDER, koje su trenutno u tijeku u regiji. U južnoj Finskoj, vojska je navodno vježbala dizanje mostova u zrak u slučaju invazije.

Usred rata u Ukrajini, Putin je rekao da mu je cilj vratiti sve ruske "povijesne teritorije", te se usporedio s Petrom Velikim - carem koji je vodio rat protiv Švedske. S obzirom na to kako je Moskva provela svoju kampanju u Ukrajini, izvješće finske vlade je navodno upozorilo da napadi na civilno stanovništvo nisu isključeni.

POVIJESNI PREGOVORI /

Božo Kovačević otkrio uvjet pod kojim će Putin sjesti sa Zelenskim: 'Riskira ako ne dođe'

Nije isključen treći svjetski rat

"Rusija je u Ukrajini pokazala da je spremna upotrijebiti vojnu silu velikih razmjera protiv vitalnih ciljeva društva i civilnog stanovništva kako bi postigla svoje političke ciljeve", navodno stoji.

Izvješće njemačke Savezne obavještajne službe (BND) u ožujku upozorilo je da se Putin priprema za sukob s NATO-om. Prema procjeni BND-a, Rusija bi do 2030. mogla biti potpuno spremna za "konvencionalni rat velikih razmjera". Rusija sebe vidi u sustavnom sukobu sa Zapadom i spremna je provesti svoje imperijalističke ciljeve vojnom silom, čak i izvan Ukrajine', predviđa izvješće.

Pristupanje Finske NATO-u 4. travnja 2023., čime je granica saveza s Rusijom proširena za više od 800 milja, izazvalo je bijes u Moskvi. Kao odgovor na pridruživanje ruskog susjeda bloku, Putin je najavio uspostavu "Lenjingradskog vojnog okruga" u blizini finske granice i raspoređivanje dodatnih vojnih jedinica na tom području. Prošli je mjesec bivši ruski predsjednik upozorio da su najnovije članice NATO-a sada potencijalne mete nuklearne osvete ako Moskva tako odluči.

Dmitrij Medvedev, koji se predstavlja kao jedan od najotvorenijih antizapadnih jastrebova u Rusiji, čini se da je mislio na Švedsku i Finsku, posljednje dvije zemlje koje su se pridružile zapadnom vojnom savezu. Ako bi došlo do sukoba, nuklearno oružje ne bi bilo isključeno, izvijestila je državna novinska agencija TASS.

"Nesvrstani status im je [Finskoj i Švedskoj] dao određene međunarodne pogodnosti, s obzirom na njihov geopolitički položaj i mnoge druge čimbenike", rekao je Medvedev.

"A sada su dio bloka neprijateljski raspoloženog prema nama što znači da su automatski postali meta za naše oružane snage, uključujući potencijalne udare odmazde pa čak i nuklearnu komponentu ili preventivne mjere u okviru vojne doktrine", dodao je.

Prošlog je tjedna Moskva također upozorila Britaniju protiv raspoređivanja "koalicije voljnih" u Ukrajini, izjavivši da bi to moglo dovesti do nuklearnog trećeg svjetskog rata.

POGLEDAJTE VIDEO: EU prijeti novim sankcijama, Putin im odbrusio: 'Glupani, neka rade na svoju štetu'