Je li rat u Ukrajini na velikoj prekretnici? 'Trumpu sam rekao važnu stvar u vezi Putina'

Sauli Niinistö poznaje Vladimira Putina i Donalda Trumpa. On u razgovoru za Deutsche Welle otkriva što misli o njima i kakve su šanse za primirje u Ukrajini.

Predsjedniče Niinistö, razgovor vodimo nakon trećeg sastanka između Rusije i Ukrajine u Istanbulu ove godine, koji opet nije donio rezultate. Vidite li ikakve šanse da diplomacija posreduje barem u postizanju primirja u bliskoj budućnosti?

Ono što vidimo već više od tri godine jest nastavak rata. Čini se da ni Rusija ni Ukrajina neće postići potpunu pobjedu. Dakle, ako ništa drugo, moramo pokušati postići dogovor putem diplomacije.

Čini se kao da europski čelnici ne znaju trebaju li nazvati Vladimira Putina ili ne. Tadašnji njemački kancelar Olaf Scholz nazvao je Putina 2024. Predsjednik Emmanuel Macron iz Francuske nazvao ga je prije nekoliko tjedana. Američki predsjednik Donald Trump zvao ga je mnogo puta. Vidite li uopće razloga za nastavak telefonskih razgovora s Putinom? 

Kancelar Scholz bio je žestoko kritiziran nakon što ga je nazvao. No kada je Trump počeo to činiti redovito, a zatim je Macron učinio isto, nije bilo kritike. Dakle, na neki način, europsko mišljenje je ovdje slijedilo predsjednika Trumpa. Pretpostavljam da će Trump nastaviti sa svojom vrstom diplomacije, i po mom mišljenju, ako to učini, Europa se mora nekako uključiti.

PAKAO NA ZEMLJI /

Gaza je na korak od službene objave gladi: 'Gdje su ljudska prava, gdje je Europa?'

Godine 2018. u Helsinkiju, kada ste se sastali s Putinom i Trumpom, Fiona Hill, koja je tada bila Trumpova savjetnica, rekla je da ste informirali Trumpa o Putinu i Rusiji. Što ste mu rekli, i što je on rekao Vama?

Rekao sam mu da je Putin borac. Moraš mu se suprotstaviti. To je vrlo važno. To ne prekida raspravu. Imao sam osjećaj da Putin voli borbu, to smo vidjeli i na drugim područjima. To je jedan element. Drugi je da, što god da su nove ideje ili stavovi koje Putin zastupa, treba biti oprezan ako niste potpuno svjesni svega što to može uključivati.

Jedna stvar koju sam naučio je da on često predstavlja neku ideju vrlo skromno, iako ju je u svojoj glavi razvijao dugo vremena. Ako je dotaknete, lako vas uvuče u nju. Zato sam rekao Trumpu: ako ne razumiješ u potpunosti što on misli, ili ako je to potpuno nepoznata ideja – ne uključuj se. Također sam rekao da Putin voli biti poštovan – ne prihvaćen, nego poštovan. Smatra da je poštovanje kada mu se suprotstavlja, kada mu uzvratite.

Foto: Profimedia

Čini se kao da je Donald Trump nedavno promijenio stav prema Rusiji. Sada koristi oštar jezik kako bi kritizirao Putina i pristao je na to da Europljani kupe američko oružje za Ukrajinu. Je li to prekretnica ili mislite da još uvijek može promijeniti mišljenje i obustaviti potporu Ukrajini?

To je teško pitanje. I dalje vjerujem da Trump želi biti mirotvorac. Mislim da njegov stav prema Putinu ostaje isti. No da, na neki način, to jest prekretnica. Već smo vidjeli neke od njih. Postati snažniji u toj raspravi i to je već prekretnica samo po sebi.

Što mislite o Trumpovu ultimatum od 50 dana Rusiji da završi rat ili će se suočiti s težim sankcijama? Može li to približiti primirje?

I ranije je bilo vremenskih ograničenja. Mislim da su Trumpovi konkretni postupci i izjave značajniji od samog ograničenja "50 dana".

JOŠ 10 DO 12 DANA /

Kremlj i službeno odgovorio na Trumpov ultimatum: 'Primili smo na znanje'

Mislite li da bi Vladimir Putin mogao pristati na članstvo Ukrajine u EU-u?

Mislim da je javno rekao, barem prije nekoliko godina, da je to u redu.

Da, ali sada čujemo iz Moskve da možda nisu tako zadovoljni time, jer Europu vide kao ratobornu organizaciju. Kažu da se EU militarizira. Što Vi mislite?

Prije svega, nadam se da će Europa postati puno jača u vojnom smislu. Ali nije na Rusiji da odlučuje o proširenju EU-a. To nije njihova stvar.

Kada sam rekao da bih volio vidjeti jaču Europu, mislio sam na govor koji je Putin održao 2013. ili 2014., gdje je rekao da je Zapad slab jer su ljudi previše idealistični i nisu spremni suočiti se s izazovima stvarnog svijeta. To moramo ozbiljno shvatiti. Jesmo li spremni štititi Europu i naše zemlje?

Ako imate agresivnog susjeda poput Rusije koji misli da ste slabi, to je opasna kombinacija. Zato Europa mora pokazati snagu i mora izgledati snažno izvana.

Foto: Profimedia

Sastavili ste izvješće za Europsku uniju u kojem ste rekli da Europa nije dovoljno jaka. Gdje vidite najslabije točke i vidite li kakve promjene od tada?

Ono što sam uočio bilo je prilično jednostavno: nedostaje nam i oružja i vojnika. To je glavni problem.

Od tada, mislim da moramo zahvaliti i Putinu i Trumpu, posebno Trumpu. Kada je izabran, to je poslužilo kao poziv na buđenje. U Njemačkoj, na primjer, sada ponovno govore o obveznom vojnom roku. Također vidimo ogroman porast financijskih ulaganja u vojsku unutar NATO-a. Dakle, puno se toga događa, i to je dobro.

Za nekoliko dana obilježava se 50 godina od Završnog akta iz Helsinkija, koji je na mnogo načina pripremio kraj Hladnog rata. Mislite li da je nešto poput Helsinkija ponovno moguće?

Godine 2021. počeo sam govoriti o oživljavanju Helsinškog duha. Spomenuo sam to jer je samo po sebi važno, ali i zato što sam 2021. vidio da se stvari pogoršavaju.

ŠIRE RUSKU PROPAGANDU /

Poziv na sankcije protiv moćnika povezanih s Kremljom: Jednog nazivaju 'Putinovim bankomatom'

O tome sam razgovarao s američkom administracijom, predsjednikom Bidenom, ali i s predsjednikom Putinom. Pitao sam može li se nešto slično ponovno dogoditi. Možemo li ponovno imati nešto poput Helsinškog duha, čak i u širem globalnom smislu?

Dobio sam uljudne odgovore – ali onda se, naravno, sve promijenilo kada je Rusija napala Ukrajinu.

Pod Helsinškim duhom mislim na ono što se dogodilo usred Hladnog rata, kada su svjetski čelnici sjedili za istim stolom i zapravo postigli nešto. Vjerujem da bi za čovječanstvo bilo vrlo važno kada bismo jednog dana mogli vidjeti čelnike Rusije, Kine, Sjedinjenih Američkih Država, možda i drugih, kako sjede za istim stolom i raspravljaju o zajedničkim problemima. Raspravljaju o tome što će se dogoditi s nama.

Sauli Niinistö bio je predsjednik Finske od 2012. do 2024.

POGLEDAJTE VIDEO: Putin igra svoju igru, Amerika šalje oružje, a Kinezi dolijevaju ulje na vatru

Foto: Rtl Danas