
Gljivice ubojice ubrzano se šire, u opasnosti su milijuni ljudi: Ako spore uđu u pluća...

Stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene potiču širenje gljivice ubojice koja bi mogla zaraziti milijune ljudi godišnje zbog temperatura koje nastavljaju rasti. Aspergillus, vrsta plijesni, nalazi se svuda oko nas - u zraku, tlu, hrani i organskoj tvari koja se raspada.
Međutim, ako spore uđu u pluća, gljivice mogu narasti u grude veličine teniskih loptica i time naravno uzrokovati ozbiljne probleme s disanjem - stanje koje se naziva aspergiloza. Infekcija se zatim može proširiti na kožu, mozak, srce ili bubrege te na kraju i ubiti.
Istraživači kažu da porast globalnih temperatura potiče rast i širenje aspergilusa diljem Europe, povećavajući rizik od te smrtonosne bolesti. Već se procjenjuje da invazivne gljivične infekcije kao što je aspergiloza uzrokuju najmanje 2,5 milijuna smrti u svijetu svake godine. Profesor sa Sveučilišta u Manchesteru Norman Van Rhijn rekao je da se svijet približava "točki preokreta" u širenju gljivičnih patogena.
Dovodi do teškog oštećenja jetre
"Govorimo o stotinama tisuća života i kontinentalnim pomacima u distribuciji vrsta. Za 50 godina, stvari koje rastu i stvari koje nas inficiraju bit će potpuno drugačije", dodao je. Iako se većina ljudi ne razboli od udisanja spora aspergilusa, infekcije postaju sve teže liječiti nakon što se pojave. Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom - zbog stanja kao što su astma, cistična fibroza ili dijabetes, ili kao posljedica tretmana poput kemoterapije - imaju znatno veći rizik.
Nova istraživanja pokazuju da bi se Aspergillus fumigatus, koji je već prisutan u Velikoj Britaniji, mogao proširiti velikim dijelovima sjeverne Europe, Azije i Amerike. U sljedećih 75 godina mogao bi čak dosegnuti i Sjeverni pol. Procjenjuje se da bi se moglo zaraziti dodatnih devet milijuna ljudi. Ova vrsta uspijeva u toplom kompostu — okolišu koji joj je možda pomogao da se prilagodi unutarnjoj temperaturi ljudskog tijela od oko 37 stupnjeva Celzija.
Druga vrsta prikazana u studiji, Aspergillus flavus, također je razlog za zabrinutost. Također povezan s porastom globalnih temperatura, proizvodi aflatoksine — kemikalije povezane s rakom i teškim oštećenjem jetre. Znanstvenici vjeruju da više temperature i razine ugljikovog dioksida ubrzavaju proizvodnju ovih opasnih toksina.
'Postoje ozbiljne prijetnje'
Darius James, profesor zaraznih bolesti na Imperial Collegeu u Londonu, rekao je: "Postoje ozbiljne prijetnje od ovog organizma i u smislu ljudskog zdravlja i sigurnosti hrane", rekao je. Prema studiji, širenje gljivice moglo bi izbrisati postojeća staništa u afričkim zemljama i Brazilu, poremetivši ekosustave koji su vitalni za život. Najnoviji podaci također sugeriraju da bi patogen mogao postati otporan na liječenje.
To je prvenstveno zbog pretjerane upotrebe lijekova protiv gljivica u medicini i poljoprivredi, što je potaknulo razvoj toksičnijih sojeva gljivica koji su otporni na visoke doze lijekova, poznatih kao azoli.
Pojavit će se super-gljivice
Gljivice se razmnožavaju i razvijaju daleko brže od ljudi. To znači da što više ti organizmi dolaze u kontakt s antifungalnim lijekovima, to je vjerojatnije da će se pojaviti rezistentni sojevi - ili super-gljivice.
Još jedan okidač je upotreba ljudskih antifungalnih tretmana za zaštitu usjeva i biljaka od gljivičnih bolesti. Mnoge od gljivica koje zaraze ljude također žive u tlu, koje, kada dođu u kontakt s takvim kemikalijama, pruža dodatnu priliku za stvaranje ovih super-gljivica. Viv Goosesns, voditelj istraživanja u Wellcomeu, rekao je da će klimatske promjene samo pogoršati ove rizike, što će rezultirati s više infekcija kod zdravih ljudi.
"Gljivični patogeni predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudskom zdravlju uzrokujući infekcije i ometajući prehrambene sustave. Klimatske promjene pogoršat će te rizike. Kako bismo odgovorili na te izazove, moramo popuniti važne praznine u istraživanju. Upotrebom modela i karata za praćenje širenja gljivica, možemo bolje usmjeriti resurse i pripremiti se za budućnost", dodala je.
Unatoč ovom hitnom apelu, istraživanje i liječenje gljivičnih infekcija nedovoljno je financirano. Prema studiji, identificirano je manje od 10 posto od procijenjenih 1,5 do 3,8 milijuna vrsta. Ranije ove godine, Matthew Langsworth (32) iz Leamingtona hospitaliziran je zbog po život opasne infekcije krvi uzrokovane invazivnim aspergilusom, nakon što je živio u posjedu zaraženom gljivicama gdje su spore bile prekrivene bojom.
Poznato je da život u pljesnivim posjedima uzrokuje niz zdravstvenih problema uključujući respiratorne infekcije poput aspergilusa, astme i alergija. Simptomi zaraze su dugotrajan kašalj, teško disanje ili osjećaj nedostatka zraka. Ostali simptomi uključuju pogoršanje astme i drugih respiratornih stanja ili onih koja uključuju upalu dišnih putova.
POGLEDAJTE VIDEO: Inteziviranje globalnog zatopljenja: Klimatolog kaže da postoji i dobra vijest
















