Što je zajedničko Jane Fondi, Greti Thunberg i mnogim Hrvaticama? Trend je nositi nošeno

Greta Thunberg, osim što ne putuje avionom, ne kupuje ni novu odjeću. Ili je kupuje u second hand trgovinama ili nosi odjeću koju je od nekog naslijedila. Neki to nazivaju i 'Greta efektom', a to da se nosi nošeno, u svijetu je među mladima sve popularniji trend jer modna je industrija jedan od najvećih zagađivača na svijetu i drugi najveći zagađivač vode na svijetu.

A i ako vam do okoliša nije previše stalo, složit ćete se da je hiperprodukcija nekvalitetne odjeće kakva je danas normalna, zapravo besmislena. Kolekcije se u trgovinama mijenjaju pa i na tjednoj bazi, haljine koje su ovaj tjedan in, za mjesec dana su već stara vijest, svi stalno kupuju pa nakon tri nošenja tu robu zaborave. I tako svijet na godinu proizvede 15 milijuna tona smeća što povećanje od 800 posto u odnosu na 1960.  

Čvrsto je čvrsto obećala da više nikada neće kupiti nijedan komad odjeće. Na dodjeli Oscara izišla je na pozornicu uručiti nagradu za najbolji film u haljini koju je nosila prije 6 godina. 82-godišnja glumica i aktivistica Jane Fonda time je poručila da je modna industrija je, nakon naftne, najveći zagađivač okoliša. 

Dok se raspada, odjeća emitira stakleničke plinove poput

Mladima pak svijest diže Greta Thunberg. Svjesni su negativnih posljedica modne industrije na okoliš pa je interes za modu među milenijalcima prilično splasnuo. 

"To nije bilo tako oduvijek, to je jedan fenomen koji se u zadnjih 10 godina ispervertirao, a to je pojava tih low-cost brendova koji su počeli producirati ogromne količine odjeće, a to je za ekologiju doista katastrofa", kaže modni kritičar Nenad Korkut.

Sudbina odbačene odjeće jest odlagalište otpada. Upravo je ta opcija najopasnija za planet. Dok se raspada, odjeća emitira stakleničke plinove poput ugljikova dioksida, jednog od glavnog uzročnika klimatskih promjena. Toga su sve više svjesni i Hrvati.  

Prosječni životni vijek komada odjeće je tri godine, ali ne i u dućanima rabljene odjeće u kojima svatko može pronaći nešto za sebe.

Unikatna vintage suknja za 150 kuna, traper jakna poznatog breda za 200 kuna... U trgovinama rabljene odjeće mogu se pronaći odjevni predmeti stari i do 80 godina. Tamo je odjeća koju često daruju ili prodaju građani, ali i oni komadi koji se nabavljaju po aukcijama i sličnim dućanima po cijeloj Europi i Americi. 

"Po second handovima se promijenilo to što više kupci ne dolaze tu zbog nekih socijalno-financijskih razloga, što je možda i bilo prije nekih pet-šest godina, ljudi žele autentičan komad koji ne mogu pronaći u nekim high street dućanima, a tu mogu dobiti originalan komad koji je star, autentičan, kvalitetan. Mi primjećujemo konstantan rast prometa i potražnje, promjenu kupaca", rekla je Ivana Sinovčić, prodavačica u trgovini rabljene odjeće 

Sa starom odjećom u posebne spremnike

Uz niz malih proizvođača, Varteks je jedan od rijetkih velikih proizvođača odjeće u Hrvatskoj koji uglavnom koristi prirodne materijale visoke kvalitete.

"Varteks ima jako optimiziranu proizvodnju, ne trošimo, ne bacamo i vrlo smo šparni. Varteks proizvodi mahom finu konfekciju u kojoj nema kemikalija ni plastičnog otpada, a pritom jako brinemo o kvaliteti tkanina koje koristimo, uzimamo i trošimo za svoje proizvode.", kazala je Martina Vrdoljak Ranilović, kreativna direktorica Varteksa

Ako ne znate kamo sa starom odjećom, tu su i spremnici za otpadni tekstil i odjeću u koje je u Zagrebu samo lani ubačeno više od 960 tona odjeće i 72 tone tekstila. Baciti odjeću u smeće zato je šteta jer gotovo 100 posto tekstila moguće je reciklirati.