Lude slučajnosti za koje nećete vjerovati da su se dogodile

Portal cracked.com donosi četiri takve priče koje doslovce lede krv u žilama.

1. Zastrašujuće točno predviđanje Edgara Allana Poea Godine 1838. Edgar Allan Poe objavio je Doživljaje Arthura Gordona Pyma, svoj jedini roman, a za koji je tvrdio da je pisan prema istinitom događaju. Iako to baš i nije bilo točno, na kraju je ispalo da Poe uopće ne laže. Jer ono što je u romanu opisano tek se trebalo dogoditi.

Priča kaže sljedeće: na brodu, nasred mora, ostaje troje ljudi i pobunjenik Richard Parker. Danima bez hrane i vode lutaju po brodu koji polako tone. Očajni i gladni izvlače slamčicu kako bi odlučili tko će biti žrtvovan kao hrana – bio je to Richard Parker.

Gotovo pola stoljeća nakon što je Poe objavio svoj roman, događa se sličan slučaj na jahti Migonette, koja je plovila prema Australiji. I, čudne li slučajnosti, na njoj je isto bio mali od palube Richard Parker, kojeg je posada također ubila i pojela.

2. Morgan Robertson piše o Titanicu – 14 godina ranije Stotinu godina prije nego što je James Cameron osvojio Oscara za film Titanic, američki autor Morgan Robertson napisao je knjigu Uzaludnost ili olupina Titana, o potapanju nepotopivog oceanskog broda. Priča je to o sudbini broda i njegovih putnika koja neodoljivo podsjeća na sudbinu Titanica.

Iako je Olupina Titana objavljena je 1898. godine, 14 godine prije nego što je uopće dovršena gradnja Titanica, sličnost između dvaju priča je tolika da vas vuče na pomisao da je White Star Line izgradio Titanic baš onako kako je to Roberts opisao u svome romanu – jeftino.

Titan je u romanu opisan kao najveće plovilo i najveće djelo ljudskih ruku, kao prvorazredni hotel i kao, dakako, nepotopiv. Osim toga, zanimljivo je i da su i Titan i Titanic bili u britanskom vlasništvu, da su bili jednake duljine i da su potonuli nakon udara u santu leda u sjevernom Atlantiku, u travnju i to baš negdje oko ponoći. Zvuči dovoljno jezovito?

Evo još većih "slučajnosti". Titanic je udario u santu leda 400 milja od Newfoundlanda pri brzini od 25 čvorova, a Titan 400 kilometara od Newfoundlanda pri brzini od 22,5 čvorova, a oba su broda imala premalo čamaca za spašavanje.

3. Wilmer McLean, čovjek kojeg je Građanski rat pratio u stopu Kada je 1861. godine izbio Američki građanski rat, Wilmeru McLeanu iz Virginije rekli su da je prestar da bi se borio. No, htio ne htio, nesretni McLean sudjelovao je u Građanskom ratu od njegova početka pa do samog kraja.

Prvo, rat je izbio 21. srpnja 1861. i to gdje drugdje nego u McLeanovom rodnom gradu – Manassasu u Virginiji. General konfederativnih snaga Beauregard tražio je zgradu koja bi služila kao sjedište za njegove ljude, a oko mu je zapelo za Leanovu kuću. Doskora se tamo utaborio, a kuća se odmah našla na meti artiljerijske vatre. Ipak, nevjerojatnom slučajnošću nitko u kući nije ozlijeđen.

McLean je zatim odlučio da je vrijeme da zajedno s obitelji napusti kuću i nađe sigurnije utočište. No, kad je končano odlučio iseliti, njegova se kuća još jednom našla na prvoj crti bojišnice – usred bitke dvaput veće od one prethodne.

McLeanu je tada bilo dosta. Prodao je kuću i odselio se s obitelji što je dalje mogao. Smjestio se u Clover Hillu u Virginiji, gradu koji je kasnije promijenio ime u Appomattox Court House. No, Građanski ga je rat i tamo sustigao!

9. travnja 1865. general Lee službeno je predao rat Ulyssesu S. Grantu, čime je Američki građanski rat napokon i završen. Pitate se gdje je predaja završila? U McLeanovoj novoj kući.

4. Prokletstvo 4. srpnja Za one koji slučajno ne znaju, 4. srpnja 1776. godine potpisana je Deklaracija nezavisnosti kojom su stvorene Sjedinjene Američke Države. No, ono što je posebno čudno vezano za 4. srpnja je to da su točno 50 godina nakon tog dana 1776. godine umrla dvojica potpisnika Deklaracije – drugi i treći predsjednik SAD-a John Adams i otac Deklaracije Thomas Jefferson. No, priča tu ne završava. 4. srpnja 1831. preminuo je četvrti američki predsjednik James Monroe, a 4. srpnja 1863. završila je i najveća i središnja bitka Građanskog rata, bitka kod Gettasburga, koja je umnogome odredila sudbinu američkog naroda.