Putinov potez zaprepastio američke špijune: Moćno nuklearno oružje opet je u igri

Rusija vraća u operativnu uporabu projektile zrak-zrak s nuklearnim bojevim glavama. Potez je to koji američka Obrambena obavještajna agencije (DIA) tumači kao jasan signal spremnosti na eskalaciju u slučaju šireg sukoba. DIA navodi kako je riječ o sustavu koji se godinama nije spominjao u službenim vojnim dokumentima, a sada se vraća u arsenale ruskih borbenih zrakoplova.

Riječ je o moderniziranoj verziji oružja koje je Sovjetski Savez razvio za uništavanje formacija neprijateljskih bombardera. Danas, ti su projektili prilagođeni za korištenje na modernim borbenim avionima poput MiG-ova i Suhoja, a njihova obnova izaziva zabrinutost u zapadnim sigurnosnim krugovima.

Iako klasične formacije bombardera danas imaju manju ulogu na bojnom polju, stručnjaci upozoravaju da oružje takvog dometa i razorne moći ipak ima smisla u modernom ratovanju. Kako piše specijalizirani portal The War Zone, glavni cilj ovih projektila mogao bi biti onesposobljavanje ciljeva koji se teško detektiraju, poput stealth zrakoplova ili rojeva dronova, bez potrebe da se ruski zrakoplovi izlažu izravnom kontaktu.

Upozorenja o povratku ovog oružja kruže već neko vrijeme, a Hans Kristensen, direktor Projekta za nuklearne informacije pri Federaciji američkih znanstvenika, potvrdio je da američko Ministarstvo obrane nije službeno spominjalo ovakve projektile još od 2018. godine. Njihovo ponovno pojavljivanje u izvješću DIA-e zato privlači posebnu pažnju.

Proširenje nuklearne prisutnosti u Bjelorusiji

Uz modernizaciju naoružanja, Rusija širi svoju nuklearnu infrastrukturu i izvan svojih granica. Prema izvješću DIA-e, Moskva raspoređuje taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji, obnavlja skladišta i obučava bjeloruske posade za njegovo korištenje. Time se dodatno učvršćuje vojni savez dviju država i stvara nova točka pritiska na istočno krilo NATO-a.

Od početka rata u Ukrajini, ruski vrh redovito koristi nuklearnu retoriku kao sredstvo odvraćanja. Posljednje takvo upozorenje stiglo je u travnju od Sergeja Šojgua, bivšeg ministra obrane, a sadašnjeg tajnika ruskog Vijeća sigurnosti. On je poručio da Moskva zadržava pravo na nuklearni odgovor u slučaju prijetnje Rusiji ili Bjelorusiji, čak i ako je riječ o napadu konvencionalnim oružjem.

Ruska doktrina, koja je u studenome prošla određene izmjene, sad formalno uključuje pravo na upotrebu nuklearnog oružja kao odgovor na agresiju prema Bjelorusiji ili na neprijateljske radnje koje prijete suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Rusije.

Zapad na oprezu, mogućnost sukoba s NATO-om sve realnija?

I sam predsjednik Vladimir Putin jasno je poručio da Rusija zadržava pravo upotrijebiti nuklearno oružje protiv svake zemlje koja predstavlja prijetnju Rusiji ili njezinim saveznicima. U prosincu je upozorio da i države koje ne posjeduju nuklearno oružje, ali bi mogle sudjelovati u agresiji sa zemljama koje ga imaju, mogu postati legitimne mete.

“Naša ažurirana doktrina jasno definira kada i kako ćemo reagirati. Ako prijetnje budu upućene našem savezniku Bjelorusiji, odgovorit ćemo svim sredstvima kako bismo zajamčili njezinu sigurnost”, izjavio je čelnik Rusije.

Analitičari DIA-e, međutim, procjenjuju da je šansa da Rusija upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini i dalje vrlo niska, osim u slučaju egzistencijalne prijetnje samom režimu. No, paralelno s ovim razvojem događaja, Rusija intenzivno pojačava vojnu prisutnost uz zapadne granice, povećava obrambeni proračun i provodi hibridne operacije protiv Zapada. Zabrinutost raste i među članicama NATO-a, koje sve češće upozoravaju da bi se Savez morao pripremiti za ozbiljniji sukob s Moskvom.

POGLEDAJTE VIDEO: Telefonski razgovor Trumpa i Putina ukratko: Ništa od primirja u Ukrajini