Rusi šokirani spektakularnim napadima Ukrajinaca: Ugledni analitičar otkriva zašto se Putin povukao

Ukrajina je posljednjih dana izvela niz precizno koordiniranih napada na ciljeve unutar ruskog teritorija, a posebno se ističe jedna operacija koja se već opisuje kao povijesna po svojoj hrabrosti i domišljatosti.

Serija napada, uključujući rušenja mostova, pokušaj ponovnog udara na Krimski most, ali i dosad neviđena operacija dronovima pod nazivom "Paučina", zadala je snažan udarac ruskim oružanim snagama i Vladimiru Putinu osobno.

Kako navode izvori iz Kijeva, operacija "Paučina" pripremala se više od godinu i pol dana. U sklopu akcije, Ukrajinci su uspjeli ubaciti kamione s kontejnerima punim FPV dronova u dubinu ruskog teritorija, smjestiti ih u blizini vojnih aerodroma, a potom ih sinkronizirano aktivirati daljinskim upravljanjem. Rezultat su bili uništeni strateški bombarderi i dragocjeni izviđački zrakoplovi, ključni za ruski nadzor, rano upozoravanje i zračne operacije.

Zelenskyi still had some cards...#operation_spiderweb #sbu #tu95 #olenya pic.twitter.com/HHIovVv2lk

— haraldfunk.bsky.social (@HaraldFunk) June 1, 2025

Putin nestao iz javnosti

Britanski vojni analitičar i stručni suradnik Sky Newsa, Michael Clarke, u svojoj je analizi istaknuo da se Putin u posljednjih 48 sati, otkako su napadi izvedeni, nije pojavljivao u javnosti, što je za ruskog predsjednika vrlo neuobičajeno. "Jednostavno se ne pojavljuje, što ukazuje na to da su ga napadi pogodili", rekao je Clarke.

Dodao je i da bi se Putinovo neposredno pojavljivanje moglo protumačiti kao preuzimanje odgovornosti, pa je vjerojatnije da će krivnju pokušati svaliti na nižerangirane dužnosnike poput regionalnih guvernera ili zapovjednika protuzračne obrane.

Clarke podsjeća da je sličnu psihološku destabilizaciju Kremlj doživio i tijekom pobune plaćeničke skupine Wagner 2023. godine, kada je njezin vođa Jevgenij Prigožin poslao oklopna vozila prema Moskvi u pokušaju puča.

Kao i tada, ruske vlasti sada govore o "terorističkom činu", što je postala standardna retorička matrica Kremlja kad želi umanjiti dojam unutarnjeg kaosa i nesigurnosti. No, ovoga puta udar je došao iz inozemstva i to direktno na ključne vojne objekte.

ŠTO MU SE DOGODILO? /

Širi se snimka Putina stara 25 godina, pazite što je tada govorio: 'To je apsolutna glupost!'

Nuklearna prijetnja - blef ili stvarna opasnost?

Nakon što je Ukrajina objavila da je u napadima uništila nekoliko desetaka zrakoplova, u Rusiji su se pojavili glasovi koji zazivaju nuklearni odgovor. Neki tvrde da je riječ o napadu na ruske nuklearne kapacitete, no Clarke smatra da je takva reakcija vrlo malo vjerojatna.

"Rusi nisu pokazali nikakve naznake da se pripremaju za uporabu taktičkog nuklearnog oružja", rekao je Clarke, dodajući kako Moskva često koristi nuklearnu retoriku kao sredstvo zastrašivanja, ali da za stvarnu upotrebu nema vojne koristi.

Prema njegovim riječima, za uništenje jedne prosječne ukrajinske brigade, koja je u pravilu raštrkana, Rusija bi trebala ispaliti pet do šest bombi snage poput onih iz Hirošime. "U tom slučaju, morali bi se upustiti u totalni nuklearni rat, a čak i tada bi cilj bio samo jedna brigada", objasnio je Clarke, piše Sky News.

Alternativa bi bila napad na neki grad, no to bi, smatra, Putinu donijelo međunarodnu osudu i potpuni gubitak saveznika, uključujući i one ključne poput Kine i Indije. "Putin želi ući u povijest kao veliki ruski vođa, a ne kao prvi koji je nakon Drugog svjetskog rata upotrijebio nuklearno oružje u ofenzivne svrhe."

Iako je nuklearna opcija malo vjerojatna, Clarke ne isključuje mogućnost da Rusija posegne za biološkim ili kemijskim oružjem. Upozorava na prethodne slučajeve korištenja otrovnih plinova i nervnih sredstava te dodaje kako nije nezamislivo da Moskva izvede spektakularan biološki napad na civilno stanovništvo, bilo unutar Ukrajine, bilo u inozemstvu.

POGLEDAJTE VIDEO: Od streljiva do dronova: Hrvatska planira masovnu proizvodnju oružja