Do 2050. godine u morima i oceanima bit će više plastike nego ribe? Evo kakva je situacija na Mediteranu: 'Jadran je specifičan...'

Koliko plastike je u našem okolišu - pita se svijet nakon najnovije tragedije na Havajima, gdje je u želucu mrtvog kita od 55 tona nasukanog na havajskoj plaži pronađen ribolovni alat, mreže i plastične vrećice. Tu je i riba, njegova hrana koju nije mogao probaviti zbog progutanog smeća, javlja RTL Danas.

"Vjerojatno je to pridonijelo smrti kita", govori Kristi West s Instituta za biologiju mora na Havajima.

Na drugoj strani svijeta – naizgled nepovezan, ali sličan problem. Tone smeća koji prekrivaju Drinu kod Višegrada u BiH. Najviše je plastike, ali ima i kućanskih aparata i guma.

NAJVEĆI PROBLEM /

Sve više Hrvata odvaja otpad, ali veliku glavobolju zadaje plastika: Napokon je poznato i gdje ona na kraju završi

"Ovo nije Drina, ovo je plutajuća deponija", govori Hasan Šektić iz Višegrada.

Najnovije istraživanje Europske okolišne agencije pokazuje da otpad koji nastane na kopnu čini 80% morskog smeća u Europi, a otprilike 85% toga je plastika. Svake godine u mora diljem Europe Ispusti se 626 milijuna plutajućih komada, a Mediteran primi oko trećine toga.

Plastika postaje mikroplastika

"Jadransko more je u sličnoj situaciji kao i druga mora na Mediteranu. Situacija nije bajna, otpada ima jako puno, i to iz dana u dan sve više raste. Jadran je specifičan, kao i Mediteran jer je ono zatvoreno more i posljedice tog otpada ostaju jako dugo na ovom području", govori Mirta Smodlaka Tanković iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković.

Jednom kada je plastika u moru, teško ju je ukloniti. Ona se nakon nekog vremena usitni u takozvanu mikroplastiku.

"Veći komadi plastike ostaju u probavnom traktu organizama, one sitnije čestice mogu služiti kao apsorbensi za različite patogene organizme i samim time pomoći u njihovom transportu u organizme, mogu stvoriti različite deformacije, pogotovo kod embrija organizama", govori Šime Ukić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu

Nastavimo li ovim tempom, do 2050. godine u morima i oceanima bit će više plastike nego ribe.