Ruski plaćenici pomažu nizu tamošnjih režima, sve više se širi Putinova jeziva vizija

U zadnjih nekoliko godina Rusija neprestano povećava svoj vojni utjecaj diljem Afrike, uznemirujući Zapad sve većom prodajom oružja, sigurnosnim sporazumima i programima obuke u tamošnjim nestabilnim zemljama i s njihovim autokratskim vođama.

U Srednjoafričkoj Republici, gdje je ruski stručnjak nedavno imenovan posebnim predsjedničkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, tamošnja je vlada dala Moskvi koncesije za vađenje zlata i dijamanta u zamjenu za oružje i programe vojneobuke. Rusija također nastoji u Libiji uspostaviti utjecaj nad tamošnjom vladom, a time i ogromnim tržištem nafte. Sudanski predsjednik Omar Hassan al-Bashir u siječnju je angažirao ruske plaćenike kako bi mu pomogli ugušiti protuvladine prosvjede diljem zemlje, a lani u proljeće pet zemalja subsaharske Afrike - Mali, Niger, Čad, Burkina Faso i Mauritanija - pozvale su Moskvu da im pomogne u borbi protiv Islamske države i Al Kaide, piše New York Times.

Obnova veza s afričkim 'klijentima' iz sovjetske ere

Rusija se nakon završetka Hladnog rata i pada Sovjetskog Saveza povukla s "Crnog kontinenta" gdje je podržavala niz tamošnjih režima. No, u zadnje dvije godine Moskva je obnovila odnose s afričkim klijentima iz sovjetske ere, poput Mozambika i Angole, ali i uspostavila prisne odnose s nizom drugih država. Ruski predsjednik Vladimir Putin bit će ove godine domaćin sastanka na vrhu između Moskve i afričkih zemalja, a širenje vojnog utjecaja Moskve diljem afričkog kontinenta odražava širu Putinovu viziju o obnovi globalnog utjecaja iz sovjetske ere. To istodobno odražava i strategiju Rusije da u Africi, gdje god to može, izvuče maksimalne logističke i političke koristi.

"Ruski militaristički pristup u Africi postaje sve veći izazov", izjavio je general Thomas D. Waldhauser, čelni čovjek Pentagonovog zapovjedništva za Afriku.

O povratku Rusije na afrički kontinent svjedoči i lanjsko ubojstvo trojice ruskih novinara u Srednjoafričkoj Republici, bivšoj francuskoj koloniji. Ta još nerazjašnjena ubojstva skrenula su pozornost na najnovije ruske aktivnosti u Africi. Ti su novinari istraživali aktivnosti Wagner Grupe, privatne vojne tvrtke koju je osnovao bivši ruski obavještajac povezan s nekim Putinovim suradnicima. Kremlj je lani priopćio da je 175 instruktora - za koje u Pentagonu vjeruju da su zaposlenici Wagner Grupe - obučilo više od tisuću vojnika Srednjoafričke Republike, zemlje koja je još od 2012. uvučena u kaos nasilja.

"Moskva i njezine privatne vojne organizacije naoružavaju neke od demokratski najslabijih vlada u regiji i podupiru autokratske vladare na tom kontinentu. Njihov angažman prijeti pogoršanjem situacije u tamošnjim područjima sukoba", ističe Judd Devermont, direktor "Program za Afriku" u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. "

Pentagon zabrinut zbog aktivnosti Rusije u Africi

Koncem prošle godine Bijela kuća je obnovila svoju gospodarsku i sigurnosnu politiku prema Africi, uključujući planove za povećanje financiranja projekata na tom kontinentu. Prošlog je mjeseca u Luandi, glavnom gradu Angole, zamjenik američkog državnog tajnika John J. Sullivan upozorio na to da "Rusija često koristi ucjenjivačke, korupcijske i zakulisne načine utjecaja na suverene države". U prosincu je John R. Bolton, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, opisao novu novu američku strategiju za Afriku kao konkurenciju i protutežu Kini i Rusiji. Bolton je tada rekao da Kremlj "nastavlja prodavati oružje i energente u zamjenu za glasove u Ujedinjenim narodima, glasove koji održavaju moćnike na vlasti, potkopavaju mir i sigurnost te su u suportnosti s onime što je najbolje za afričke narode”.

Potom je dvadesetak afričkih država bilo suzdržano kada se u prosincu prošle godine u UN-u glasalo o rezoluciji kojom se osuđivala ruska aneksija Krima te pozvalo Moskvu da povuče svoje snage s tog poluotoka.

S druge strane, nazočnost američke vojske u Africi nije velika: tamo je oko 6.000 američkih vojnika i oko tisuću civilnih službenika Pentagona te članova različitih misija koje uglavnom obučavaju lokalne vojske. Moskva se, piše New York Times, ne može natjecati s SAD u programima pomoći u Africi ili s Kinom u ulaganjima u Afriku pa je to potiče na drugačije vrste angažmana.

Trinaest posto prodaje ruskog oružja ide u Afriku

Prema procjenama Instituta za ratne studije iz Washingtona, Rusija u Africi želi imati više strateških baza za svoje postrojbe, uključujući libijske luke na Sredozemnom moru i pomorske logističke centre u Eritreji i Sudanu na Crvenom moru. Prošle godine, Moskva je potpisala sporazume o vojnoj suradnji s Gvinejom, Burkinom Fasom, Burundijem i Madagaskarom, a u međuvremenu je i vlada Malija zatražila pomoć Rusije u borbi protiv terorizma, iako se u toj zemlji nalazi nekoliko tisuća francuskih vojnika te pripadnika mirovnih snaga UN-a.

Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu, trinaest posto ukupnog ruskog izvoza oružja u 2017. godini otišlo je u Afriku. Rusija prodaje svoje oružje diljem Afrike jamčeći pravodobne isporuke i nudeći fleksibilne uvjete. Gotovo 80 posto te ruske prodaje oružja i vojne opreme otišlo je u Alžir, dugogodišnjeg kupca. Tunis, koji je inače saveznik SAD-a, također održava bliske veze s Rusijom. Burkini Faso lani su isporučeni vojni transportni helikopteri i projektili ruske proizvodnje. Egipat, također američki saveznik, na isti je način postao značajan kupac ruskog oružja. Krajem prošle godine vlasti u kairu potpisale su ugovor o kupnji ruskih borbenih zrakoplova SU-35 u vrijednosti od 2 milijarde dolara.

"Rusija ima programe vojno-tehničke suradnje s nizom afričkih zemalja i pomaže im opremiti njihove vojne snage modernim naoružanjem", navodi se u priopćenju ruskog veleposlanstva u Washingtonu te dodaje: "Sve te obveze provode se u skladu s važećim međunarodnim normama i pravilima".

'Pokušavaju se dočepati plijena, vrlo su aktivni'

Posebnu pozornost privukle su veze Rusije i Srednjoafričke Republike. Dvije zemlje potpisale su lani sporazum o vojnoj suradnji, a ubrzo su se ondje pojavili plaćenici Wagner Grupe.

"Rusija je pojačala svoj utjecaj snažnijom vojnom suradnjom, uključujući donacije oružja, čime je dobila pristup tržištima i pravima na eksploataciju minerala. Uz minimalna ulaganja, Rusija iskorištava privatne vojne tvrtke poput Wagner Grupe, a zauzvrat dobiva politički i ekonomski utjecaj", izjavio je prošloga mjeseca general Waldhauser.

Prije dva tjedna zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Mihail Bogdanov razgovarao je o izgledima za proširenje suradnje s predsjednikom Srednjoafričke Republike Faustin-Archangeom Touadérom iz Srednjoafričke Republike. "Suradnja bi obuhvaćala obuku nacionalnih kadrova i jačanje sigurnosti i stabilnosti u toj prijateljskoj afričkoj zemlji“, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Rusija u Africi traži nova ekonomska tržišta i energetske resurse te, u nekim slučajevima, obnovu odnosa sa zemljama s kojima je blisko surađivala u doba Sovjetskog Saveza. "Rusija ima velike interese za izvore nafte i plina u Alžiru, Angoli, Egiptu, Libiji, Senegalu, Južnoj Africi, Ugandi i Nigeriji", ističu u Pentagonu.

"Pokušavaju se dočepati plijena. Vrlo su aktivni", kaže general Tony Thomas, nedavno umirovljeni šef Pentagonovog zapovjedništva za specijalne operacije.