Sveta Stolica je prazna: Tko sada vodi poslove i čega sve ima dok pape nema?

Interregnum (lat. inter - između; regnum – uprava, vlast) označuje razdoblje između prestanka jedne vlasti i uspostave nove. U Vatikanu, to znači od trenutka smrti jednog pape do trenutka u kojem sljedeći izabrani prihvati službu. U tom je razdoblju Petrova stolica prazna (lat. sedes vacans, tal. sede vacante) pa je prema latinskom izrazu nastao hrvatski oblik – sedisvakancija. Dok sedisvakancija traje, umjesto tijare s trostrukom krunom, ponad ukrštenih ključeva kao znaka papinske vlasti stoji umbriculum, sjenilo ili šator (od lat. umbra – sjena).

Kako se upravlja Crkvom u interregnumu

Kako to obično biva, dok nema pravog vladara, postoji netko tko ga zamjenjuje. Dakako, zamjeni su ovlasti uvijek ograničene i to često bude kolektivno tijelo u vidu neke tehničke ili prijelazne vlade. Prva je zadaća takvog tijela da rješava obavezne redovne i one hitne poslove te da osigura uspostavu nove regularne vlasti. Drugim riječima, da ublaži privremenu neravnotežu i uspostavi novu izvjesnost.

U Katoličkoj Crkvi već stoljećima postoje propisi za takve slučajeve, a danas se primjenjuju odredbe koje je postavio Ivan Pavao II. 1994. godine Apostolskom konstitucijom Svoj pastvi Gospodnjoj o sedisvakanciji i o izboru rimskog prvosvećenika (Constitutio Apostolica Universi Dominici gregis de Sede Apostolica vacanti deque Romani Pontificis electione). Taj temeljni dokument ima dva dijela – prvi o upravi državnim i crkvenim stvarima u prijelaznom razdoblju te drugi – o izboru sljedećeg pape.

Knezovi Crkve u slozi

Propisano je da u to vrijeme Katoličkom Crkvom i Državom Grada Vatikana upravljaju kardinali koji su u Vatikanu, a svi su kardinali pozvani da dođu. Kardinalima mlađim od 80 godina (izbornici) dužnost je da se odazovu, stariji mogu i bez opravdane ispirike izostati. Kolektivna uprava kardinala odvija u dvije vrste kongregacija: Opća ili generalna, koju čine svi pristigli kardinali, odlučuje većinom glasova. Druga su vrsta partikularne (tzv. male, a zapravo pojedinačne) kongregacije.

IZNENADIT ĆETE SE /

Znate li kako se sve naziva papa? Ovo vjerojatno zna vrlo mali broj ljudi

Male kongregacije vodi kardinal komornik (kamerlengo), a pomoćnici (asistenti) su tri kardinala izbornika, po jedan iz svakog kardinalskog reda (đakoni, prezbiteri i biskupi), koji se određuju ždrijebom. Njihov mandat traje tri dana kad se na isti način na njihovo mjesto postave drugi kardinali. Male kongregacije odlučuju o redovnim pitanjima, a ako se ispostavi da je neku veću stvar nužno riješiti hitro, nadležna je ipak Opća kongregacija.

Ove godine…

Papa Franjo preminuo je 21. travnja, a od sljedećeg se dana počela sastajati Opća kongregacija. Prema propisima, kardinali su precizirali vremena i načine Papinih pogrebnih i korotnih obreda.

Pravila usmjeravaju na to da konklava, izbori za papu, mogu početi tek kad nakon smrti prethodnog pape prođe punih 15 dana. Počevši brojanje od 22. Travnja, petnaesti je dan 6. svibnja. Kao dan početka konklave određen je prvi sljedeći dan – srijeda, 7. svibnja. To je petnaestodnevno razdoblje samo orijentacijsko. Moguće je, naime, da izbori počnu i prije isteka tog roka ako u Vatikan pristignu svi kardinali izbornici.

Pripreme za konklavu

Na prošloj je konklavi, održanoj 2013. nakon abdikacije pape Benedikta XVI., bilo 117 kardinala izbornika. Ove ih je godine na popisu 135, ali su se dvojica ispričala zbog nedostatka zdravlja. Tako će u Sikstinsku kapelu ući 133 kardinala izbornika. Propisano je da se konklava održava tamo, pred slikom Posljednjeg suda na oltarnom zidu te prikazom Stvaranja svijeta do razdoblja neposredno nakon Općeg potopa na stropu kapele.

Te bi slike početka i kraja, uz uvodnu meditaciju, trebale navesti kardinale izbornike na misao o glavnoj svrsi njihova izabiranja. Uostalom, stavljajući svoj listić potpore onome za kojeg se odlučio, svaki kardinal glasno izgovara: “Prisežem Kristom Gospodinom, koji treba da mi sudi, kako odabirem onoga za kojeg pred Bogom prosuđujem da treba biti izabran (Testor Christum Dominum, qui me iudicaturus est, me eum eligere, quem secundum Deum iudico eligi debere.)”

USUSRET IZBORU /

Jedan je papa zadržao svoje ime, a vjerojatno se više nitko neće nazvati ovako: 'Doći će do uništenja Rima'

Naravno, razdoblje do početka konklave služi i za to da se sve pripremi. Iako odredba kaže da je najveći broj kardinala izbornika 120, ipak sljedeći članci preciziraju kako svatko proglašen kardinalom, makar još nije svečano uveden u red, može sudjelovati ako na dan papine smrti nije imao navršenih 80 godina. Time vođena, Opća kongregacija Zbora kardinala uglavila je broj ovogodišnjih izbornika.

Izvan svijeta

Svi se događaji neposredno vezani uz izbore pape moraju zbivati u Vatikanu, a izbornici moraju biti odvojeni od sveg ostalog svijeta. Čak je određeno da, ako se slučajno susretnu s nekom osobom koja se također nalazi u izolaciji, s njom ne smiju ni o čemu razgovarati, a ponajmanje o izborima. Iznimka su, dakako, liječnici i njegovatelji s kojima se razgovara ako je potrebna njihova skrb.

Glasanje na konklavi odvija se u Sikstinskoj kapeli. Boravak kardinala izbornika organiziran je u Domu svete Marte, dvokrilnom smještajnom kompleksu na 6 etaža, izgrađenog 1996. nova je zgrada izgrađena na mjestu stare, iz 19. Stoljeća, koja je prvotno služila kao zdravstvena ustanova. Danas je to moderni hotel s dvosobnim apartmanima i jednokrevetnim sobama, opremljen svim priključcima.

U vrijeme konklave, upravo su ti priključci problem: potrebno je, prije nego izbori počnu, onemogućiti sve telefonske, radiodifuzijske i internetske priključke jer je svima koji su u izolaciji, kardinalima izbornicima i pomoćnom osoblju, zabranjen bilo kakav kontakt s vanjskim svijetom. Lakše je, naravno, s novinama i pismima.

PUT DO SVETE STOLICE /

Skromni Latinoamerikanac kojem su i kladionice davale minimalne šanse za pobjedu

Dom svete Marte smješten je s južne strane bazilike svetog Petra, a Sikstinska kapela sa sjeverne. Radi toga je pod izolacijom i put koji vodi oko apside Bazilike: njime kardinali izbornici svakodnevno odlaze na glasanje i vraćaju se u konačište, sve dok ne izaberu papu.

Prije 12 godina pojavila se priča kako je čak i pod Sikstinske kapele bio podignut na nosače kako bi se ispod postavili uređaji koji ometaju komunikacijske signale suvremenih uređaja. Tiskovni je ured Svete Stolice opovrgnuo te glasine, no odredba kako je zabranjeno ne samo snimati, fotografirati i zapisivati išta što se događa unutar konklave, nego unositi aparaturu kojom se to može jasno stoji u konstituciji.

Stoga sav sadržaj izabiranja pape ostaje tajan. I do sada su se pojavljivale priče o događajima na konklavi pa će ih zacijelo biti i kad se ova dovrši. No, ni jedna od njih nije potvrđena. Zapisnici su arhivirani u zapečaćenim kuvertama, a njihovo otvaranje može odobriti jedino papa. Konklave se održavaju izvan svega, a sve ostaje izvan njih - baš kao što kaže službena formula, izgovarana na početku konklave, kad se za kardinalima izbornicima zatvaraju vrata: Extra omnes.

POGLEDAJTE VIDEO: Bitka za Vatikan: Hoće li Crkva krenuti putem pape Franje ili skrenuti udesno?