
Mračne tajne najkontroverznijeg pape u povijesti: Razvrat, spletke, otrovi i orgije

Godina je 1492., Kolumbo traži novi svijet, a u Vatikanu na Petrovu stolicu sjeda kardinal Rodrigo de Borgia - kralj renesansnih intriga i razvrata, beskrupulozni spletkar i čovjek kojeg povijest pamti kao jednog od najkontroverznijih poglavara Katoličke Crkve.
Izbor kardinala Borgie, koji je postao papa Aleksandar VI., održavao se u Rimu na konklavi u kojoj su sudjelovala 23 kardinala od kojih su četiri bila odsutna. Ucjenama, iznudama i trgovinom uspjelo mu je da upravo njega izaberu.
Papa Aleksandar VI. kao i cijela zloglasna obitelj Borgia, ostat će upamćena po okrutnosti i izopačenosti - oni su bili oličenje političkih makinacija renesansnog doba i degeneracije seksualnog morala.
Nezasitni apetiti
Rodrigo de Borgia rođen je u aristokratskoj aragonskoj obitelji. Nakon smrti oca usvojio ga je ujak Alonso de Borgia, kasniji papa Kalist III. i preselio u Italiju, a Rodrigo je uzeo njegovo prezime. Kad mu je ujak postao papa, Rodriga je sa samo 24 godine postavio za kardinala.
A on nije mario za celibat ni crkvene zavjete. Imao je čak devetero izvanbračne djece, a četvero s istom ženom — talijanskom plemkinjom Vannozzom Cattanei. Njegova djeca postala su sinonim za beskrupuloznost, pogotovo Cesare, koji je kao kardinal i vojskovođa vladao Rimom čvrstom rukom, i Lucrezia, koju je Aleksandar VI. udavao po političkoj potrebi čak tri puta. Prvi put već s 13 godina.
Pričalo se kako je svaki Papin potez bio unaprijed dogovoren s njegovom obitelji, a neprijatelji koji su im stali na put misteriozno su umirali od iznenadnih bolesti ili otrova. Smaknuća su bila javna, a krvavi obračuni gotovo svakodnevni. Rimom se tih godina pričalo: "Ako ti je život mio, nikada ne idi na ručak kod Borgija."
Bal kestena — orgija stoljeća
No, najpoznatiji skandal vezan je uz ozloglašeni
Kako noć odmicala, zabava se pretvorila u masovnu orgiju, a Papa je navodno osobno predložio natjecanje — tko bude s najviše žena, dobiva posebnu nagradu od Svetog Oca. Papin osobni kroničar Johann Burchard sve je to uredno zapisao, a zapis se i danas čuva kao jedan od najbizarnijih dokaza o mračnoj strani Crkve.
Otrov u čaši i posljednja večera
Aleksandar VI. umro je 1503. godine, Prema predaji otrovan na večeri u čast sina Cesarea, koji se spremao u ratni pohod. Neki vjeruju da mu je otrov podmetnut u vino, a drugi tvrde da se Papa zabunom napio čaše namijenjene nekom od svojih protivnika.
Iako ga povijest pamti kao tiranina i razvratnika, Papa Aleksandar VI. nije ostavio samo krvavi trag. Bio je veliki mecena umjetnosti, pa su u njegovo doba u Rim stigli Rafael, Michelangelo i Pinturicchio, a osnovao je i dva sveučilišta, dajući time značajan doprinos razvoju obrazovanja i kulture.
Dinastija zla ili proizvod svog vremena?
Povjesničari se i danas spore oko toga je li Rodrigo Borgia bio tek zrcalo renesansne nemilosrdne politike kada su svi vladari gledali isključivo vlastiti interes, a moral bio tek formalnost. Švicarski povjesničar Jacob Burckhardt tvrdio je da su svi moćnici tog doba bili jednako beskrupulozni, samo što je Borgia imao papinsku mitru na glavi.
Unatoč mračnoj reputaciji, dvojica njegovih nasljednika, Siksto V. i Urban VIII., kasnije su ga opisali kao jednog od najvještijih i najistaknutijih papa od doba svetog Petra. Ipak, njegovo ime ostalo je trajno vezano uz intrige, otrove i raskalašene zabave.
Legenda koja ne umire
Obitelj Borgia i danas fascinira svijet. Brojni povjesničari, pisci i filmaši iznova oživljavaju njihovu priču. Serija
POGLEDAJTE VIDEO: Bitka za Vatikan: Hoće li Crkva krenuti putem pape Franje ili skrenuti udesno?
















