Korijen sukoba nije samo Ukrajina, nego i NATO: Poznato kad bi bio moguć mir?

Rat u Ukrajini neće završiti sve dok NATO ne povuče svoje snage iz Baltika, poručio je Sergej Rjabkov, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova zadužen za odnose sa SAD-om, neširenje oružja i kontrolu naoružanja, preenosi Newsweek. 

Rjabkovljevi komentari označavaju zaokret u stavu Kremlja. Izravno je sugerirao da korijeni sukoba ne leže samo u Ukrajini, već i u širenju NATO-a prema istoku. Moskva izražava neslaganje i nezadovoljstvo već desetljećima sa širenjem NATO-a prema istoku, a Rjabkov smatra da bi povlačenje NATO snaga iz Baltika pomoglo okončanju rata. 

Vojna prisutnost na Baltiku

UZNEMIRUJUĆA SNIMKA /

Rodilište i hitna pod udarom ruskih dronova, trudnice i bebe spašene u zadnji čas

NATO održava snažnu vojnu prisutnost u baltičkim državama, s borbenim skupinama i postrojbama stacioniranim u Bugarskoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Dodatno su ojačali svoju prisutnost u regiji nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Švedska i Finska odbacile su tradiciju vojne neutralnosti i pridružile se NATO-u nakon ruske invazije. Kremlj uporno ponavlja da Ukrajina mora odustati od svojih ambicija da se pridruži NATO-u kako bi okončali rat, no Rjabkov je, čini se, u intervjuu sugerirao da se vojni savez mora potpuno povući i iz regije Baltika.

"Američka strana zahtijeva praktične korake usmjerene na uklanjanje temeljnih uzroka temeljnih proturječnosti među nama u području sigurnosti... Među tim uzrocima, širenje NATO-a je u prvom planu. Bez rješavanja ovog temeljnog i najakutnijeg problema za nas, jednostavno je nemoguće riješiti trenutačni sukob u euroatlantskoj regiji", rekao je Rjabkov.

Širenje NATO-a ključno za izbijanje rata

Također je sugerirao da je upravo širenje NATO-a prema istoku bilo ključno za izbijanje rata i nadodao:

"S obzirom na prirodu i genezu ukrajinske krize, koju su izazvale prethodne američke vlasti i Zapad u cjelini, ovaj sukob prirodno djeluje, ako hoćete, kao test, iskušenje kojim se provjerava ozbiljnost namjera Washingtona da ispravi naše odnose", rekao je.

Prošlog mjeseca, tri ruska izvora upoznata s pregovorima koje vodi Washington, rekla su za agenciju Reuters da uvjeti ruskog vođe Vladimira Putina za okončanje rata u Ukrajini uključuju pismeno obećanje zapadnih čelnika da će zaustaviti širenje NATO-a prema istoku.

"No, Vladimir Vladimirovič Putin također je potvrdio osnovno načelo potrebe za uklanjanjem temeljnih uzroka sukoba u okviru političkih i diplomatskih napora. Inače se ne može osigurati dugoročni mir, a konkretno je potrebno isključiti svaku mogućnost da ukrajinske oružane snage iskoriste pauzu za predah i pregrupiraju svoje snage", zaključio je Rjabkov.

NOĆNA DRAMA /

Uzbuna u članici NATO-a! Dižu zrakoplove zbog silovitih ruskih udara

Ruski nišan mogao bi se okrenuti prema Baltiku

Na Baltiku je uvriježeno mišljenje da će, čim se dogovori primirje u Ukrajini, Putin skrenuti pogled na istočni bok NATO-a, a najizloženijima eventualnoj novoj ruskoj agresiji smatraju se tri male baltičke države - Estonija, Litva i Latvija.

Uz Poljsku, ove tri zemlje bile su godinama najglasnije i najupornije u upozoravanju ostalih saveznika u NATO-u i Europskoj uniji na opasnost koju predstavlja Putinova Rusija.

Rat u Ukrajini i dalje ne pokazuje naznake mirovnog sporazuma pa je Baltik za sada siguran, a Moskva i Kijev nastavit će se međusobno napadati. 

POGLEDAJTE VIDEO: Putinova prijetnja i Trumpov uvjet potaknuli su NATO u najveće ulaganje od Hladnog rata