Kad karizma i pragmatičnost ne djeluju: Trump nije moćan koliko misli da jest

Svaki američki predsjednik vjeruje da može promijeniti svijet – a Donald Trump to vjeruje više nego većina njegovih prethodnika.

Za 47. predsjednika SAD-a stvari zasada ne idu prema planu. Trump možda može zastrašiti tehnološke divove i koristiti moć države kako bi pritisnuo institucije poput Sveučilišta Harvard ili čak suce, ali s nekim svjetskim vođama ne ide tako lako, piše CNN.

'DA BUDEM JASAN' /

Musk utišao glasine: 'Ne drogiram se, uzimao sam samo ketamin na recept'

Ne ide po planu

Ruski predsjednik Vladimir Putin redovito ignorira i ponižava Trumpa, i to upravo u trenucima dok SAD pokušava okončati rat u Ukrajini. Ruski mediji sada prikazuju Trumpa kao tipa koji se uvijek razmeće, ali na kraju popusti i nikad ne poduzme konkretne korake.

Trump je vjerovao i da će moći oblikovati kinesku politiku po vlastitom nahođenju suprotstavljajući se predsjedniku Xiju Jinpingu kroz trgovinski rat.

Pogrešno je procijenio kako funkcionira autoritarni sustav u Pekingu. Ako nešto jedan kineski autokrat nikada ne može učiniti, to je - pokleknuti pred američkim predsjednikom.

Američki dužnosnici sada priznaju da su razočarani što Kina nije ispunila dogovore kojima su trebale biti ublažene trgovinske napetosti.

Slično je bilo i s Europskom unijom – Trump je pokrenuo carinski rat, ali je na kraju odustao.

Mnogi su vjerovali da će Trump i Benjamin Netanyahu biti na istoj valnoj duljini. U prvom mandatu Trump je izraelskom premijeru dao gotovo sve što je poželio.

Sada, kada pokušava posredovati u mirovnim pregovorima na Bliskom istoku, Trump shvaća da je za Netanyahuov politički opstanak ključno da se rat u Gazi nastavi – baš kao što je rat u Ukrajini ključan za Putina.

Trumpov cilj da postigne novi nuklearni dogovor s Iranom također dolazi u sukob s izraelskim planovima koji žele iskoristiti slabost Teherana kako bi vojno uništili iranske nuklearne postrojenja.

'SPREMNI SMO NA PROTUMJERE' /

Europska komisija: 'Jako nam je žao zbog najavljenog povećanja američkih carina'

Pragmatičnost nasuprot vlastitih interesa

Moćni svjetski lideri slijede vlastite interese koji često ne korespondiraju s kratkoročnim i pragmatičnim ciljevima američkih predsjednika. Većina njih nije podložna karizmi bez konkretnih ustupaka.

Nakon što je Trump pokušao poniziti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphosu u Ovalnom uredu, privlačnost Bijele kuće znatno je oslabila.

Tijekom prošlogodišnje kampanje Trump je mjesecima hvalio svoje “odlične odnose” s Putinom i Xijem, uvjeren da će ti odnosi preko noći riješiti duboke geopolitičke i ekonomske probleme. No pokazalo se da su ti problemi daleko kompleksniji – i možda nerješivi.

Trump, doduše, nije jedini američki predsjednik koji je patio od ovakvih zabluda. George W. Bush je slavno rekao da je “osjetio dušu” ruskog čelnika kad mu je pogledao u oči. Barack Obama Rusiju je nazivao propadajućom regionalnom silom, a Putina “dosadnim klincem iz zadnje klupe” – no taj "klinac" je uskoro anektirao Krim.

U širem kontekstu, svi američki predsjednici 21. stoljeća ponašali su se kao da su vođeni sudbinom. Bush je na početku mandata tvrdio da SAD više neće biti svjetski policajac – sve dok napadi 11. rujna nisu promijenili sve. Pokrenuo je ratove u Afganistanu i Iraku, koje je SAD vojno dobio, ali politički izgubio. Njegov pokušaj da demokratizira arapski svijet neslavno je propao.

Obama je pak pokušao ispraviti pogreške Bushove ere, govorio o “novom početku” u Egiptu i vjerovao da će njegova karizma promijeniti svijet. Joe Biden je u obilazio svijet ponavljajući - “Amerika se vratila” – no četiri godine kasnije, dijelom zbog vlastite greške što se odlučio kandidirati za drugi mandat, Amerika – barem ona međunarodna sila kakva je bila nakon Drugog svjetskog rata – ponovno je nestala. A Trump se vratio.

OZBILJNA PORUKA /

Amerikanci zaprijetili Putinu: 'Ovo ćemo napraviti ako donese pogrešnu odluku'

Ne pita se samo SAD

Trumpov populizam pod parolom “America First” počiva na uvjerenju da je SAD desetljećima bio iskorištavan – premda su upravo američki savezi i globalni kapitalizam oblikovani po američkoj mjeri učinili SAD najmoćnijom zemljom u povijesti.

Danas, igrajući se autokrata koji očekuje da mu se svi pokore, Trump nemilice rasipa tu ostavštinu i uništava američku “meku moć” – onu koja se temelji na uvjeravanju, a ne na prisili.

Prva četiri mjeseca Trumpova novog mandata – ispunjena prijetnjama carinama, fantazijama o širenju teritorija na Kanadu i Grenland te ukidanjem humanitarne pomoći – pokazala su, ako ništa drugo, da ostatak svijeta ima pravo glasa.

Lideri u Kini, Rusiji, Izraelu, Europi i Kanadi zasad procjenjuju da Trump nije toliko moćan koliko misli da jest, da neposluh neće imati posljedice – ili da su njihove domaće političke prilike takve da im ne ostavljaju drugu opciju osim pružanja otpora Amerikancima.

POGLEDAJTE VIDEO Berlin i Kijev udružuju snage, Moskva najavljuje odgovor, Trump nudi Kanadi 51. zvjezdicu