U Europi raste broj zaraženih, ali stopa smrtnosti pada - stručnjaci otkrili dva razloga za to

Drugi val epidemije zahvatio je Europu i kontinent se sada utapa u koronavirusu jer stope zaraze rastu širom europskih država. Vlade nameću stroge mjere, ekonomije se ponovno gase, u nekim državama je nastupio policijski sat. No, ipak nije sve tako crno - čini se da virus, premda još uvijek smrtonosan, prosječno ubija manje ljudi.

Kako piše CNN, najnoviji podaci o slučajevima zaraze i smrtnim slučajevima iz Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokazuju da, iako se slučajevi zarazom koronavirusom povećavaju u Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i drugim europskim zemljama, smrtnost ne raste istom brzinom.

"Pala je stopa smrtnosti, u Velikoj Britaniji možemo vidjeti kako se spušta od otprilike lipnja do najniže točke u kolovozu. Naša je trenutačna procjena da se stopa smrtnosti od infekcije malo povećava, ali nije ni blizu onoga gdje smo bili i to se vjerojatno neće dramatično promijeniti ako ne vidimo stvarno iznenađujuće povećanje broja smrtnih slučajeva", kazao je za CNN Jason Oke, viši statističar s Nuffieldovog odjela za zdravstvene djelatnosti primarne zdravstvene zaštite.

Nižu stopu smrtnosti ne bilježi samo Europa

Statističar Oke pratio je stope smrtnosti od Covida-19 zajedno sa svojim kolegom Carlom Heneghanom iz Centra za medicinu utemeljenu na dokazima i zdravstvenim ekonomistom Danielom Howdonom. Njihova istraživanja pokazuju da je na kraju lipnja stopa smrtnosti bila malo ispod 3 posto u Velikoj Britaniji.

Do kolovoza je stopa opala za oko 0,5 posto te sada iznosi otprilike 0,75 posto. "Mislimo da stopa smrtnosti puno ovisi o starosti pacijenata, ali i drugih čimbenika poput liječenja", rekao je Oke. No, niža stopa smrtnosti nije svojstvena samo za Europu.

U New Yorku je stopa smrtnosti hospitaliziranih zbog bolesti povezanih s koronavirusom također opala ranije ove godine, prema istraživanju tima istraživača s NYU Grossman School of Medicine, objavljenom u Journal of Hospital Medicine. Šira analiza podataka američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti pokazuje da je diljem SAD-a 6,7 posto slučajeva rezultiralo smrću u travnju, u usporedbi s 1,9 posto slučajeva u rujnu.

Dob kao presudan faktor stope smrtnosti

Dob je najočitiji razlog manjeg broja preminulih od koronavirusa. Naime, prvi val pandemije posebno je pogodio starije Europljane pa se virus širio po bolnicama i domovima za starije, ali to se promijenilo tijekom ljeta. Virus se počeo pojavljivati među mlađom populacijom pa se opasnost od zaraze skrivala u barovima, restoranima i na drugim javnim mjestima.

Stariji ljudi suočeni su s mnogo većim rizikom da se ozbiljno razbole ako se zaraze pa će epidemija biti smrtonosnija za osobe koje žive u staračkom domu nego za mlade u studentskim domovima. Podaci koje su istraživači London School of Economicsa prikupili pokazuju da se u prosjeku 46 posto svih smrtnih slučajeva od korone dogodio u umirovljeničkim domovima i to u 21 državi.

Otkrili su i da je u nekoliko zemalja, uključujući Belgiju, Irsku, Španjolsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, udio korisnika domova za starije čija je smrt povezana s koronavirusom u nekim slučajevima bio veći od 4 posto.

Drugi razlog manje smrtnosti je bolje liječenje

Smanjenju broja preminulih pridonijelo je i bolje liječenje i zato stručnjaci kažu da su zdravstveni radnici sada iskusniji u radu s pacijentima s Covidom. Glavna autorica studije i profesorica na Odjelu za NYU Langone Health, dr. Leora Horwitz, kaže da iako je Covid užasna bolest, napori liječnika na poboljšanju liječenja vjerojatno djeluju.

Horwitz i njezin tim otkrili su da je smrtnost među hospitaliziranim osobama u NYU sustavu pala s 25,6 posto u ožujku na 7,6 posto u kolovozu. Promijenio se i način liječenja oboljelih od koronavirusa. Respiratori, koji su se široko koristili rano u pandemiji, danas se koriste manje jer su liječnici naučili više o tome kako mogu ozlijediti pluća pacijenata s Covidom-19. Polaganje pacijenata licem prema dolje, na trbuh, postalo je češće jer se pokazalo da pomaže povećanju količine kisika koji ulazi u pluća nekih pacijenata.

Statistika pokazuje da se ljudi koji završe u bolnici u Velikoj Britaniji suočavaju s boljim ishodima. Nacionalni revizijski i istraživački centar za intenzivnu njegu otkrio je da su pacijenti s Covidom-19 liječeni na odjelima za intenzivnu njegu u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj nakon 1. rujna imali puno veće šanse za preživljavanje od onih prije toga. Naime, od početka rujna preminulo je 12 posto pacijenata u usporedbi s 39 posto onih primljenih između početka pandemije i kraja kolovoza.

"To sugerira da je ili liječenje bolje i da zdravstveni radnici sada znaju što im je činiti ili da ljudi imaju blaže simptome", rekao je Oke za CNN.

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.