Institut 'na granici obrazovanja': Vojvoda nam je omogućio 'www', a evo što spremaju sljedeće

Većina ljudi danas ne može zamisliti svoj svakodnevni život bez interneta društvenih mreža, e-pošte, YouTubea i raznih streaming aplikacija poput Netflixa. Dakako, ni poslovni svijet i velike korporacije danas se ne mogu zamisliti bez interneta, e-pošte, videosastanaka putem "Zooma" i svakodnevne digitalne komunikacije.

Internet je danas praktički posvuda. U našim televizorima, pametnim Bluetooth zvučnicima, pa čak i novijim automobilima. WiFi je sveprisutan, čak i u zrakoplovima. Nadolazeća nova generacija interneta, poput satelitskog sustava Starlink tvrtke Space X te 5G mobilne mreže, donijet će kvalitetan internetski signal na svaku točku planeta. No, jeste li znali da je internet kakav danas poznajemo zapravo nastao u međunarodnom institutu 'CERN'?

Od visoke znanosti do YouTubea

Sama ideja 'interneta' - povezivanja više računala u jednu mrežu, zapravo nije nova - postoji još od računala u njihovu današnjem obliku. Još sredinom šezdesetih rodila se ideja da velika "mainframe" računala u SAD-u budu međusobno povezana. Tada se također smatralo da "običnim ljudima nikada neće trebati računala kod kuće", te da su prije svega namijenjena državnim službama, tvrtkama i američkoj vojsci. Trend sve manjih čipova, sa sve više tranzistora, kao i sve manjih integriranih sklopova i mikrokontrolera (IC mikrokontrolera) doveo je sredinom sedamdesetih do pojave prvih kućnih računala. Iako još uvijek imaju vrlo ograničene mogućnosti, označili su novu eru "osobnog računalstva" - obrade osobnih podataka, odakle i dolazi naziv "PC".

ODLAZAK U TRGOVINU JE DEMODE /

Hrvati sve više kupuju putem interneta. Iznenadit ćete se kada vidite što se sve naručuje i dostavlja putem dostave

U kasnim 1960-ima, Pentagon je u tajnosti imao djelomično razvijen računalni mrežni sustav pod imenom "ARPANET" (Advanced Research Projects Agency Network). Kasnije će cijeli projekt dobiti svoju posebnu agenciju "DARPA" - Pentagonovu agenciju za napredna istraživanja. "ARPANET" je prvi razvio korištenje malih "paketa" podataka (data chunks), kako bi se što brže kretali kroz mrežu. Mreža je imala samo četiri računala - na sveučilištima UCLA California, UC Santa Barbara, Stanford i Sveučilište Utah (Utah). Kasnije će ova tehnologija biti nazvana "TCP/IP", na kojoj se i danas (i uz brojna poboljšanja tijekom godina) dobrim dijelom temelji "skidanje" podataka s interneta.

Iako je osamdesetih godina s povećanjem broja kućnih računala - Commodore 64, Amiga, Atari i brojnih "IBM PC" kompatibilnih računala, bila sve veća potreba za njihovim globalnim umrežavanjem, telekomunikacije su i dalje bile "usko grlo". Sve do početka devedesetih, dominantan sustav online komunikacije bio je "BBC" (Bulletin Board System) - online oglasne ploče. Najsličnije današnjim "news" portalima, "BBS" stranice imale su uglavnom tekstualni sadržaj, uz pokoju sliku niske rezolucije. Također, često su se mogli koristiti samo određeni fontovi (vrste slova), budući da su "ljepši" fontovi zahtijevali dosta memorije, koju tadašnja računala uglavnom nisu imala. Međutim, "BBS" je bio "internet prije pravog interneta" i omogućio je interakciju korisnika širom svijeta i brzu razmjenu podataka.

Upravo u to vrijeme, kasnih osamdesetih i ranih devedesetih, mladi britanski znanstvenik Tim Berners Lee radio je na institutu CERN u blizini Ženeve. Najpoznatiji po svojim istraživanjima u području fizike i otkrićima novih čestica, CERN je još osamdesetih bio jedan od najnaprednijih instituta u Europi i svijetu po pitanju računalne mreže, a ujedno i najveći "internet čvor" - mrežno čvorište – u Europi. Berners Lee tada je došao na ideju da kreira "stranice" na internetu (današnje web stranice) koristeći "hypelink" tehnologiju - online linkove na koje se može "kliknuti" mišem, što je i danas jedno od temeljnih načela interneta. Tako je nastao "WWW" - "World Wide Web", a zanimljivo je da je prvi slogan ove nove mreže bio "Lets Share What We Know" - "Podijelimo svoje znanje". Također, Berners Lee je koristio računalo "NexT" za kreiranje "novog Interneta", koji je ujedno bio i prvi "web server" na svijetu, na kojem će biti "hostane" prve web stranice. Jedan od pokretača platforme "NexT" bio je slavni Steve Jobs, IT vizionar i biznismen, koji je ujedno bio i suosnivač tvrtke "Apple".

Napredna znanost ima pomoć i iz regije

CERN je i dalje jedan od vodećih svjetskih znanstvenih instituta, a njegov projekt LHC (Large Hadron Collider) već dugi niz godina najveći je znanstveni eksperiment na planetu. Berners Lee je u međuvremenu dobio i titulu "vojvode" (Set Tim Berners Lee), a o dometima njegovog izuma ne treba trošiti riječi - milijarde ljudi ga svakodnevno koriste. Također, internet je postao jedan od vodećih biznisa u svijetu – gotovo polovica ljudi u prvih dvadeset najbogatijih ljudi na svijetu dolazi iz internetske i tehnološke industrije.

POSLAO UPOZORENJE /

Među prvima u Hrvatskoj otvorio Facebook, sada kaže: 'Jedino je ovo ostalo korisno'

Tijekom godina u CERN-u je radio veliki broj stručnjaka iz ovog područja, a tako je i danas. Regionalna IT tvrtka "Comtrade" već desetljeće surađuje s CERN-om na projektu pod imenom "EOS".

"To je veliki distribuirani sistem za skladištenje podataka, u kome se prethodno čuvaju podaci s velikih eksperimenata, kao što je "LHC". Mi smo našim softverima doprinijeli da cijeli sustav bude lakši za korištenje i dostupniji, posebno po pitanju instalacije, rada i dokumentacije. Trenutno se pomoću EOS sustava upravlja s "terabajtom" podataka - što je čak 1180 petabajta- i to ga čini najvećom bazom podataka na svijetu" navodi Veselin Jevrosimović, predsjednik kompanije "Comtrade".

CERN ostaje i dalje na "granicama obrazovanja" - pronalazak "božje čestice" , tzv. Higsovog bozona, dogodio se upravo u ovom institutu 2012 godine. Dolazeće "kvantno računalo" (quantum computers), koje funkcionira na potpuno drugačiji način u odnosu na "NexT" Tim Berners Lee-a, kao i na sva današnja računala i pametne uređaje, odredit će i način na koji ćemo koristiti internet u godinama i desetljećima pred nama.

POGLEDAJTE VIDEO: Internet bankarstvo: Vođenje računa i podizanje gotovine plaćamo oko 5 eura mjesečno, ali ne zadugo - bit će još skuplje!