
Nadležni tjednima šutjeli o opasnoj bolesti? Ugledni infektolog otkrio je li bilo propusta

Na području Kantona Sarajevo u petak navečer proglašena je epidemija nakon što je bolest leptospiroza evidentirana kod 17 ljudi.
Portal Dnevni avaz navodi da zabrinjava činjenica da se o pojavi bolesti šutjelo više od mjesec dana - na konferenciji za medije Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo potvrdio je da su prvu informaciju o pojavi leptospiroze dobili još krajem travnja.
Isti portal o leptospirozi je razgovarao s Bakirom Nakašem, uglednim specijalistom infektologom i bivšim ravnateljem Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" koji je sada u mirovini. Infektolog ističe da epidemije ove bolesti nije bilo za vrijeme njegova dugogodišnjeg rada.
Zašto se čekalo mjesec dana?
"Pojava svake zarazne bolesti nosi svoju opasnost. Mislim da je to nešto što se ne može izbjeći i zato treba voditi računa o prevenciji i sprječavanju pojave takvih bolesti. Obaveza institucija koje vode računa o higijeni grada Sarajeva i smeću trebala bi biti da vode računa, da to uklanjaju i da očiste kako bi ljudi bili sigurni u kretanju i u normalnom životu", smatra doktor Nakaš.
Na pitanje zašto nadležni nisu odmah obavijestili javnost o bolesti, Nakaš ističe da je slična situacija bila i s koronavirusom. "Svi mislimo da je to nešto prolazno, da nije ozbiljno, da nije nešto novo. Svaka pojava temperature i ne mora biti neka zarazna bolest. Treba proći vrijeme da se vidi povećan broj slučajeva i pojava. Tada se reagira i pokuša vidjeti razlog. Tako i s ovom bolešću. Nije se moglo ranije, dok se nije konstatiralo da ima daleko više slučajeva s povećanom temperaturom i simptomima koji su vezani za tu bolest", objašnjava doktor.
Voda iz slavine
Nakaš navodi da nije siguran je li se ova bolest posljednjih godina pojavljivala na području Sarajeva. "Radio sam kao infektolog, na infektivnoj klinici i kasnije u Vojnoj bolnici. Nismo imali epidemijske pojave ovih bolesti", kaže Nakaš.
Doktor ističe da je kod prevencije pojave leptospiroze bitno voditi računa da se spriječi pojava novih štakora. "Ako se to spriječi i ako se podigne nivo sigurnosti higijene, moći ćemo prevenirati pojavu te bolesti", govori Bakir Nakaš.
Pojavile su se i nejasnoće o konzumiranju vode iz kućnih slavina, na što doktor umiruje građane. "Prema izvještajima epidemiološke službe nema straha. Međutim, svatko tko čuje priču o pojavi epidemije ima određen osjećaj nesigurnosti. Može se dogoditi da veći broj ljudi ima nesigurnost o konzumiranju vode, međutim, mislim da je voda prema epidemiolozima ispravna i može se koristiti", zaključuje Nakaš.
Što je leptospiroza?
Leptospiroza je zarazna bolest od koje ljudi obolijevaju u kontaktu s izlučevinama ili tkivom glodavaca odnosno stajaćim vodama u koje one mogu dospjeti.
"To je kozmopolitska bolest kod koje su štakori međunarodni izvori zaraze i kliconoše, a uz njih i drugi glodavci te domaće životinje. Leptospiroza kod ljudi ima obilježja profesionalne bolesti, jer najviše obolijevaju poljoprivrednici, radnici u ribnjacima, rudari, kanalizacijski radnici, mesari i veterinari", objasnio je ranije specijalist epidemiolog i načelnik Službe za epidemiologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice, dr. Alis Kozica.
Dodaje da su životinje istovremeno i izvor i prenositelji zaraze. Rezervoari infekcije najčešće su štakori i miševi, ali to mogu biti i domaće životinje poput konja, ovaca, goveda, svinja i pasa. Od bolesti se štiti zaštitom ruku i stopala radnika koji rade u kontaminiranom okruženju, ali i općim mjerama poput zabrane kupanja u ribnjacima, obalama rijeka i drugim mjestima koja mogu biti onečišćena tijekom boravka stoke.
POGLEDAJTE VIDEO: Epidemiologinja o virusu Zapadnog Nila: 'Možemo očekivati još zaraženih u Hrvatskoj'





















