Gnjev se valja ulicama. Hoće li pokret 'Black lives matter' donijeti promjene? 'Previše je toga u pitanju'

Ubojstvo Georgea Floyda, nenaoružanog Afroamerikanca, kojega je gušenjem ubio bijeli policajac klečeći mu na vratu gotovo devet minuta dok je on, u lisicama, više puta kazao da ne može disati, pokrenula je nove masovne prosvjede protiv rasne nepravde i policijske brutalnosti širom SAD-a te potaknula jače nacionalno preispitivanje dijelova američke povijesti. 

Nezadovoljstvo se ovaj put snažno prelilo i izvan Amerike pa su na ulice diljem svijeta izašli ljudi da bi prosvjedovali i podržali pokret "Black Lives Matter". Pokret je to koji se bavi nizom važnih pitanja - od policijskog nasilja do gospodarske situacije, nezaposlenosti u pojedinim regijama i razlikama u primanjima, a pandemija koronavirusa brutalno je pokazala koliko je velika nejednakost u američkom zdravstvenom sustavu.

Zašto su, i ne samo za Ameriku, važni prosvjedi u SAD-u protiv policijskog nasilja nad Afroamerikancima, kao i što bismo trebali vidjeti, ako smo voljni zagledati se dublje, u njima ili iza njih te gdje i kako u tome svemu zapravo stoje rasizam i kapitalizam te solidarnost i demokracija, pitali smo, između ostalog, Stipu Grgasa, voditelja Katedre za amerikanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva američkih studija.

Živimo realitet koji je u velikoj mjeri obilježen prošlim nepravdama

''Važnost ovih prosvjeda vidim ne u njihovim učincima, jer sam uvjeren da će ih sustavi  neutralizirati, nego u podsjećanju da živimo realitet koji je u velikoj mjeri obilježen prošlim nepravdama. Uobičajilo se prizvati prošlost u tumačenjima rubnih područja svijeta, primjerice Balkana, međutim žestina prosvjeda potvrđuje da samoproglašena demokratska društva počivaju na povijesnim traumama koje ih mogu destabilizirati i posve ogoliti njihov složaj interesa i moći'', za RTL.hr objasnio je Grgas. 

Prosvjedi, dodaje, ''podsjećaju da američka i europska civilizacija ne mogu izbrisati svoj dug prema onima koji su žrtvovani zarad prosperiteta Zapada. Otklanjanje spomenika neće iskupiti povijesnu krivnju, a nasljednici koji su se okoristili na račun ropstva ili na eksploataciji koja je inherentna kapital-odnosu učinit će sve da sačuvaju stečenu povlaštenu poziciju. Moje je mišljenje da u toj konstelaciji neće biti baš puno solidarnosti. S pogledom unatrag ustvrdio bih da smo svjedočili i da svjedočimo jenjavanju učestalosti upotrebe te riječi u političkom diskursu''.

Dio bijele većine s mržnjom promatra potencijalno urušavanja poretka

U aktualnim društvenim previranjima bijelci su jako gnjevni. Kada Grgasa pitamo zašto, odmah mu je jasno na što ciljamo. Naime, dvije su skupine bijelaca, a jedna od njih bjesni jer je, bez obzira na kratkoročne ishode aktualnih protesta, ipak jasno da, ma koliko god to sporo bilo, blijedi svijet skrojen prema njihovoj mjeri.

''Nadovezujući se na prethodno pitanje o solidarnosti, dio bijelaca, uglavnom mladih,  podupire crnački gnjev i pridružuje se prosvjedima. Ovdje bi se moglo govoriti o preuzimanju povijesne krivnje. No, pretpostavljam, da bijelci koji su vama na umu pripadaju onoj bijeloj većini koja s mržnjom promatra potencijalno urušavanja poretka. Gnjev te većine ishodi iz procjene da neki uništavaju državu koju smatraju uzoritom državom, društvo koje privilegira upravo one koji marširaju ulicama i uništavaju imovinu. Gnjev te većine manifestan je primjerice u statistikama koje potvrđuju da je za vrijeme epidemije, kada su neki predvidjeli erupciju nezadovoljstva, porasla kupnja naoružanja'', napominje Grgas.

Previše je toga u pitanju da bismo mogli očekivati prevrat Kada ga pitamo kako bi sve to moglo utjecati na daljnji razvoj događaja - situaciju u SAD-u (ishod izbora, između ostalog), ali i u ostatku svijeta, u smislu društvene promjene, nije optimističan: ''Ja ne vjerujem da će doći do bitnih društvenih promjena. Previše je toga u pitanju da bismo mogli očekivati prevrat. Dok se sustav može održati, sve će se poduzeti da se sačuva njemu imanentna raspodjela uloga. U SAD-u predviđam pobjedu Trumpa na izborima ako ne dođe do kataklizme u ekonomiji ili u zdravstvenom stanju nacije''.

''Kada Trump iznosi svoje besmislice možemo se zgražati nad njima, ali bi bilo točnije njegove riječi razumjeti kao poruke biračkom tijelu na koje on računa i koje, on zna, postoji u današnjoj Americi'', kaže Grgas i dodaje: ''To biračko tijelo, njegova premoć u društvu, njegova strateška pozicionalnost u procesu izbora garancije su da će društvo odolijevati prevratničkim tendencijama. No, ako netko drugi pobijedi ni tada neće doći do drastičnih promjena naprosto iz razloga jer je pobjednik uvijek već odlučen''.