Europski parlament traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji: Imaju pitanje i o njihovom ulasku u EU

Europski parlament (EP) traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu i jasno se opredijeli želi li u Europsku uniju ili ne, stoji u dokumentu koji je u srijedu objavila srbijanska državna televizija. Uz ranije primjedbe vezane uz vladavinu prava i normalizaciju odnosa s Prištinom, u izvješću o Srbiji navodi se da će "usklađenost s vanjskom politikom EU-a, uključujući i sankcije prema Rusiji, odrediti dalji tijek pristupnih pregovora".

FIJASKO S POSJETOM LAVROVA /

Vučić progovorio o sjedenju na dvije stolice: 'Takvu vrstu histerije i napada na malu zemlju poput Srbije dugo nisam vidio'

U tekstu, o kojemu je postignut dogovor vodećih političkih skupna u EP-u, ističe se "potreba usklađivanja Srbije sa stajalištima EU-a prema ratu u Ukrajini, vladavini prava, borbi protiv korupcije i medijskim slobodama". Europarlamentarci ističu da podržavaju članstvo Srbije u EU, ali da to ovisi o političkoj volji srbijanskih vlasti i spremnosti na "nepovratne reforme, prije svega u vladavini prava".

Posljednji po usklađenosti

Zastupnici traže "hitno uvođenje sankcija", izražavajući zabrinutost što je Srbija "među rijetkim zemljama Europe koja se nije uskladila s pozicijom EU-a" i da je po tome "na posljednjem mjestu u regiji" po usklađenosti s euroblokom. "Zalažemo se da nova pregovaračka poglavlja budu otvorena tek kad Srbija poduzme potrebne mjere u tom pogledu, uključujući i područje vladavine prava", piše u izvješću.

Dodaje se i da EP "žali zbog kontinuiranih letova između Beograda i Moskve" u vrijeme kad je zračni prostor EU zatvoren za letove iz Rusije. Zastupnici su pozvali Srbiju da razmotri svoju ekonomsku suradnju s Rusijom i prekine vojnu suradnju s Moskvom, uključujući projekte poput ruskog humanitarnog centra u Nišu koji kritičari smatraju izravnim ruskim strateškim projektom u Srbiji. Zabrinuti su i zbog kupnje vojne opreme iz Rusije, Bjelorusije i Kine, navodeći da na nju odlazi 70 posto ukupne nabave u Srbiji.

Špijuniranje, širenje dezinformacija...

U izvješću se spominje i zabrinutost zbog izvješća o prisluškivanju lidera ruske opozicije u Beogradu, optužbe koje srbijanski dužnosnici odbacuju neo neutemeljene. U tekstu se kritizira i širenje dezinformacija o ruskoj agresiji na Ukrajinu, uključujući angažman medija bliskih vladi, a srbijanske vlasti pozivaju se da poduzmu "odlučne korake u borbi protiv najprisutnijih lažnih vijesti". O izvješću će se glasati na sjednici Vanjskopolitičkog odbora EP-a 14. lipnja, a trebao bi biti usvojen na plenarnoj sjednici EP-a u lipnju, navodi RTS.

Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.