Europski čelnici traže primirje kako bi razotkrili Putinove stvarne namjere

Čelnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Poljske pozvali su u subotu Rusiju da dogovori potpuno i bezuvjetno 30-dnevno primirje kako bi se stvorio prostor za razgovore o pravednom i trajnom miru u Ukrajini.

Riječ je o diplomatskom manevru koji Kremlj teško može izravno odbiti, ali ga ne može ni lako prihvatiti – prijedlog je to koji bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu mogao iznuditi otkrivanje stvarnih ratnih ciljeva uoči mogućeg razgovora američkim predsjednikom s Donaldom Trumpom, piše CNN.

Dok Moskva sprema novu ofenzivu uoči ljeta, europski lideri odlučili su se na hrabar potez: potaknuti razgovore o miru, baš u trenutku kada Rusija očito priprema eskalaciju.

Time ne žele samo kupiti vrijeme, već natjerati Kremlj na jasan odgovor – bez izmotavanja.

'BRAVERY EXPRESS' /

Europska 'velika četvorka' poslala poruku Putinu. Odbije li, slijedi kazna

Povratak prijedloga iz Saudijske Arabije

U fokusu je 30-dnevno bezuvjetno primirje, inicijativa koju su prvi pokrenuli Washington i Kijev tijekom sastanka u Saudijskoj Arabiji prije gotovo dva mjeseca.

Europa sada ponovno stavlja prijedlog na stol, pozivajući pritom SAD da ga nadzire i – u slučaju njegova kršenja – uvede stroge sankcije, kako ih je nazvao francuski predsjednik Emmanuel Macron, "masovne“.

Ukrajina i njezini saveznici imaju svega 30-ak sati da reorganiziraju bojišnicu i pripreme se za mogućnost mjesec dana napetog zatišja. Ako sve prođe kako je zamišljeno, uslijedili bi ozbiljni pregovori koji bi mogli odlučiti o budućim granicama Ukrajine.

Trumpov faktor

Trumpova administracija sve češće pokazuje nestrpljenje – i prema Moskvi, ali i prema Kijevu – što otvara opasnost da se Bijela kuća povuče iz posredničke uloge. To bi za Europu značilo dvostruku prijetnju: kraj američke pomoći i kraj diplomatskih pokušaja.

Zato Macron, britanski premijer Keir Starmer i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posljednjih dana pojačavaju diplomatski pritisak, stavljajući Washington pred gotov čin.

Kremlj više ne može odgovarati neodređeno – poput dosadašnjeg "treba razgovarati o detaljima". Ovog puta mora jasno reći: prihvaća li primirje, odbacuje li ga, ili ga ignorira. No svi očekuju poznatu taktiku: djelomično prihvaćanje, uz naknadne optužbe na račun Ukrajine.

'POMOĆ MORA PRESTATI' /

Kremlj odgovorio na europski zahtjev za primirjem

Rusija bi mogla, primjerice, prividno prihvatiti zatišje, a zatim izazvati incidente u pograničnim regijama i za njih okriviti Kijev – ili potpuno ignorirati prijedlog i čekati telefonski razgovor Trumpa i Putina kao sredstvo preokreta.

Ključno pitanje i moguće posljedice

Vrijeme igra ključnu ulogu. Od ideje do provedbe – manje je od dva dana da se složi okvir za primirje koje treba trajati mjesec dana.

Otvorena su i operativna pitanja: hoće li ukrajinska vojska moć ignorirati provokacije? Ima li SAD tehničke kapacitete za nadzor stotina kilometara bojišnice? Kako se pripremiti za val dezinformacija iz Moskve?

Ukrajina riskira: moguće je da izgubi teritorij ako zbog poštivanja primirja ne uzvrati na ruske napade. Također, postoji opasnost da Bijela kuća ponovno optuži Zelenskog za zastoj. Europsko jedinstvo, koje je danas simbolično demonstrirano u Kijevu, moglo bi početi slabjeti – osobito ako oslabi američka podrška.

BUKNUO STRAH /

Uznemirujuće upozorenje: 'Putin planira masovni zračni napad na Kijev'

Povijesna lekcija

No alternativa – pasivnost – povijesno je poznata i daleko pogubnija. Ako Trump odluči odustati od ukrajinskog pitanja, posljedice će osjetiti Kijev, ne Moskva. Dva mjeseca dodatnog vremena Putinu značila bi novu priliku za probijanje bojišnice.

Cilj europskih čelnika je jasan: natjerati Putina da se izjasni želi li uopće mir. No put do tog odgovora je nesiguran i pun zamki. Pet najvažnijih vojnih lidera Europe, okupljenih u Kijevu, već sada vjeruje da odgovor glasi – ne.

Spremni na izazov?

U idućim tjednima ti će lideri pokušati dokazati svoju tvrdnju i zatim uvjeriti Trumpa da zauzme čvršći stav od svog prethodnika Joea Bidena. Europa, čini se, priprema teren za scenarij u kojem će primirje biti prekršeno, uslijedit će sankcije, a vojna pomoć Ukrajini dodatno će porasti.

Jer, po svemu sudeći – Kremlj ne planira stati. A Europa se, nakon dugo vremena, čini spremnom na taj izazov.

POGLEDAJTE VIDEO Koalicija voljnih Rusiji uputila ultimatum, hoće li Putin popustiti?