Domoroci istjerani s otoka zbog 'dogovora' Washingtona i Londona vraćaju se kući?

Više od pola stoljeća nakon što su protjerani iz svojih domova, potomci izbjeglih stanovnika otočja Chagos možda su na korak bliže pravdi. Britanski sud zaustavio je, naime, dogovor o predaji arhipelaga Chagosa Mauricijusu, otvarajući time novo poglavlje u jednoj od najkontroverznijih epizoda postkolonijalne povijesti.

Priča, ukratko, ide ovako. Arhipelag Chagos - skupina od 60-ak otoka usred Indijskog oceana i oko 1.600 kilometara jugozapadno od Maldiva - bio je dom za oko dvije tisuće Chagossianaca koje su Britanci prije pola stoljeća protjerali kako bi napravili prostor za vojno stratešku suradnju koja traje do danas.

Britanski kolonijalni manevar

Najveći i najvažniji otok arhipelaga, Diego Garcia - ujedno je i ključni geopolitički adut otočja - postao je, naime, 'dom' jedne od najvažnijih američkih vojnih baza izvan SAD-a i točka s koje Washington nadzire Aziju, Bliski istok i dio Afrike. Da bi bazu bilo moguće izgraditi, Britanci su šezdesetih godina pršlog stoljeća - u jeku dekolonizacije Afrike i Azije - najprije morali odvojiti Chagos od svoje tadašnje kolonije, Mauricijusa.

NISU DOMOROCI /

Ovaj otok u Indijskom oceanu ima rajske plaže, ali vrlo negostoljubive stanovnike. Oko njega se vodi i spor

Mauricijus je nedugo nakon toga stekao nazavisnost, a izdvojeni Chagos pripojen je novoformiranoj britanskoj koloniji Britanski teritorij Indijskog oceana (BIOT). Međutim, da bi se moglo pristupiti izgradnji vojne baze, najprije je bilo potrebno protjerati lokalno stanovništvo.

Britanske su vlasti od 1968. do 1973., sustavno deportirale Chagossiance na Mauricijus i Sejšele. Ljudi su doslovno ukrcavani na brodove bez objašnjenja, njihovi ljubimci su ubijani, a domovi spaljivani. Većina protjeranih završila je u siromaštvu, bez ikakve odštete, pomoći ili prava na povratak.

Što kaže međunarodno pravo?

Godine 2019., Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu donio je savjetodavno mišljenje u kojem je zaključeno da je britansko odvajanje Chagosa od Mauricijusa bilo protuzakonito i da bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo vratiti otoke. Generalna skupština UN-a podržala je to mišljenje gotovo jednoglasno – osim SAD-a i nekolicine saveznika.

Unatoč tome, Britanija je nastavila tvrditi da ima suverenitet nad otočjem i nije pokazala namjeru da ga vrati.

MEĐUNARODNI SUD PRAVDE: /

Britanija mora Mauricijusu vratiti otočje s kojeg je protjerala populaciju da bi se izgradila američka baza

Planirani dogovor između Londona i Port Louisa

U posljednjih godinu dana britanska vlada ipak je započela pregovore s Mauricijusom o "rješavanju" pitanja Chagosa. Prema saznanjima britanskih medija, pripremljen je dogovor prema kojem bi Velika Britanija službeno priznala suverenitet Mauricijusa nad arhipelagom, ali bi istovremno zadržala pravo korištenja Diego Garcije kao vojne baze još najmanje 99 godina te uz godišnji najam vrijedan oko 90 milijuna funti.

Takav dogovor bi formalno riješio teritorijalni spor, ali ne bi automatski omogućio povratak protjeranih stanovnika.

Sudska blokada

Međutim, priču je dodatno zakomplicirala tužba Bertrice Pompe, žene rođene na Diego Garciji, koja tvrdi da u pregovore - koji su rezultirali ovim dogovorom - nisu bili uključeni predstavnici protjeranih otočana, što je izazvalo val kritika i zabrinutosti.

Visoki sud u Londonu donio je, stoga, u srijedu 21. svibnja, odluku kojom brani britanskoj vladi potpisivanje sporazuma s Mauricijusom, radi tužbe Beatrice Pompe. Sudac Goose prihvatio je argumente da bi potpisivanje sporazuma moglo uzrokovati "nepovratnu štetu" jer bi učvrstilo pravne temelje bez da se prethodno razmotre prava raseljenih stanovnika.

Evo što traže Chagossianci

Raseljeni Chagossiansi i njihovi potomci godinama traže četiri ključna prava:

Bertrice Pompe i druge organizacije smatraju da bez ispunjenja tih uvjeta nikakav dogovor ne može biti pravedan ni zakonit.

Britanska vlada nije komentirala presudu, ali pravni analitičari očekuju da će pokušati osporiti zabranu ili tražiti kompromis. Sud u četvrtak ujutro održava dodatno ročište na kojem bi se mogla odlučiti sudbina čitavog dogovora.

Za sada, sudska zabrana označava simboličnu, ali važnu pobjedu za protjerane stanovnike – nakon desetljeća šutnje i ignoriranja njihovih prava.

POGLEDAJTE VIDEO: Nekoć elitna vojna baza u kojoj je Gotovina obučavao komandose danas je ruglo s tonama smeća: Zašto državu briga za vojarnu Šepurine?