Trump danas na 'vrućoj liniji' s Putinom i Zelenskim: 'Polako gubi strpljenje'

Još jedan važan diplomatski dan je pred nama.

Američki predsjednik Donald Trump trebao bi telefonski razgovarati i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, u nadi da će konačno doći do prekida vatre između dvije zemlje.

Trump je za vikend izrazio optimizam i najavio “produktivni dan” – s planiranim razgovorima i s čelnicima NATO-a.

Trumpov izaslanik Steve Witkoff poručio je da će razgovor “ukloniti dio blokade” i “pomoći nam da dođemo do cilja”. “Mislim da će to biti vrlo uspješan poziv”, dodao je.

Strah od 'sporazuma samoubojstva'

Prema mišljenju vojnog analitičara Michaela Clarkea, Ukrajina je prisiljena naći najbolje moguće rješenje u, kako kaže, “neodrživoj situaciji”.

Uoči telefonskog razgovora predsjednika dvaju velesila, Ukrajina strahuje da bi svaki tzv. mirovni dogovor koji oni postignu zapravo bio “sporazum samoubojstva – uzmi ili ostavi”.

“U tom slučaju, vjerojatno će ga odbiti. Rat će se nastaviti, Amerikanci će se povući, i situacija će za Ukrajinu postati vrlo teška”, rekao je Clarke. “Ideja pregovora između dvije zemlje, od kojih jedna nije prisutna, je apsurdna. U diplomaciji se to naziva ‘raskomadavanje'", dodao je.

Naglasio je da je ovo smjer kojim se trenutačno ide, iako još nismo došli do toga, a možda i nećemo.

Clarke predviđa da će razgovor Trumpa i Putina rezultirati dogovorom o održavanju samita. Putin, navodno, želi da se samit održi što prije, kako bi se oslobodio statusa međunarodnog izopćenika – no što prije dođe do susreta, to će biti pod većim pritiskom da pristane na prekid vatre.

“Pokušat će manipulirati i datumom i uvjetima samita s Trumpom kako bi si osigurao što veću slobodu za nastavak borbi”, smatra Clarke.

Trump bi najprije trebao razgovarati s Putinom, a zatim sa Zelenskim.

Mirovni pregovori

Podsjetimo, Rusija i Ukrajina sastale su se u petak u Turskoj na prvim izravnim pregovorima od 2022. godine. Jedini konkretan dogovor odnosi se na razmjenu po 1.000 ratnih zarobljenika s obje strane.

Prema ocjenama analitičara, Moskva namjerno odugovlači s pregovorima, a ustupke daje tek toliko da zadovolji Trumpa. Istovremeno, silom pokušava zauzeti više ukrajinskog teritorija.

Putin je odbio izravan susret sa Zelenskim, a njegov tim iznio je zahtjeve koje Ukrajina nikada ne bi mogla prihvatiti – uključujući međunarodno priznanje pet okupiranih regija (Donjeck, Zaporižja, Herson, Luhansk i Krim) kao dijela Rusije.

Izvor iz ukrajinske delegacije za Sky News rekao je kako je Rusija zaprijetila “vječnim ratom” ako Ukrajina ne pristane na te zahtjeve.

Za vikend najveći napad dronovima od početka rata

Tijekom vikenda, Rusija je izvela ono što Ukrajina naziva najjačim napadom dronovima od početka rata. Ukupno 273 eksplozivna drona ispaljena su na regije Kijev, Dnipropetrovsk i Donjeck između subotnje večeri i nedjeljnog jutra. Još jedan ruski napad dronom pogodio je autobus koji je evakuirao civile s prve crte bojišta – pri čemu je poginulo devet osoba, a sedam je ozlijeđeno.

Rusija snažno pritišće duž većeg dijela bojišnice, a novi prodor očekuje se u središnjem dijelu Donjecka.

Prema procjeni britanske vojne obavještajne službe, ruske snage napredovale su pet kilometara u toj regiji tijekom posljednjih mjesec dana, dok Institut za proučavanje rata procjenjuje da će Moskva sljedeći veliki napad usmjeriti prema gradovima Kostjantinivka ili Pokrovsk.

Donald Trump gubi strpljenje

Finski predsjednik Alexander Stubb nakon dugog razgovora sa svojim američkim kolegom izjavio je da Trump gubi strpljenje s Putinom, ali i da SAD i Rusija ne bi smjeli odlučivati o sudbini Ukrajine mimo njezinog predsjednika Zelenskog.

"Ako to pokušamo sažeti, mogli bismo reći da je Zelenskij strpljiv, a predsjednik Trump počinje gubiti strpljenje – ali u pravom smjeru, to jest prema Rusiji", kazao je Stubb.

Dodao je i kako postoji mogućnost da će, ovisno o ishodu tog poziva, američki senatori već ovaj tjedan u Kongresu predstaviti paket sankcija koji su opisali kao 'razoran do kosti', a koji bi ruske financije učinio neodrživima.

Naglasio je i kako prijetnje sankcijama, čak i ako se ne provedu, ne štete vjerodostojnosti Zapada, sve dok Putin mora reagirati na njih.

Izvorni prijedlog sadržavao je planove o uvođenju carina od 500 posto na robu svake zemlje koja trguje energetskim resursima s Rusijom – što je pristup koji je Trump već ranije povukao tijekom trgovinskih sukoba.

Stubb je poručio da bi svaki europski kontakt s Putinom trebao ići kroz E3 format – Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku. "Na najvišoj razini ne bismo smjeli djelovati samostalno“, poručio je.

ŠPIJUNSKI DRON U CRNOM MORU /

Amerikanci povukli potez kojim će uznemiriti Putina: Prvi put otkako je Trump preuzeo vlast

'Ta zemlja se ne može smatrati velikom silom'

Stubb je jedan od rijetkih europskih čelnika koji imaju direktan utjecaj na Trumpa, a kako je rekao, koristi svoj položaj kako bi predsjednika uvjerio da Rusija više nije velika sila – posebno ne u ekonomskom smislu.

"Manja je od Italije, a tek nešto veća od Španjolske po veličini gospodarstva. Vojno je, prije tri godine, pokušala poreći neovisni suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Ove godine napredovala je manje od jedan posto, kamatne stope su joj iznad 20 posto, a rezerve su iscrpljene“, rekao je Stubb te nastavio:

"To više nije zemlja koju se može smatrati velikom silom. Takve poruke moramo prenositi. Nije to jednostavna igra, ali moramo ostati angažirani prema američkoj administraciji. Trumpov pogled na svijet nije daleko od onoga što smo vidjeli u 19. stoljeću – u vrijeme ravnoteže velikih sila, gdje su ponekad surađivale, a ponekad se natjecale. Moramo uvjeriti američku administraciju da su slobodna trgovina i zajednička pravila bolji od ad hoc dogovora, i pokazati da Europa ozbiljno shvaća obranu te da nismo potrošači sigurnosti, već njezini davatelji.“

Vjerni Savezu

Stubb je na kraju poručio kako mu nitko iz američke administracije nije spomenuo izlazak SAD-a iz NATO-a te da je u interesu Washingtona da ima saveznike unutar Saveza.

Odgađanje službene objave o povlačenju američkih trupa do NATO samita sljedećeg mjeseca otežat će planiranje sposobnosti unutar Saveza

Diplomati upozoravaju kako bi nadolazeći samit mogao donijeti ozbiljna razilaženja oko strategije prema Rusiji – s europskim liderima koji žele jasno naglasiti da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju, bez obzira na ishod u Ukrajini. Još uvijek nije poznato u kojem će svojstvu Zelenskij sudjelovati na samitu, no njegovo će prisustvo biti ključno za čelnike koji žele izbjeći mogućnost da mirovni sporazum isključi ukrajinsko članstvo u NATO-u.

POGLEDAJTE VIDEO Koje Trumpove uvjete Putin nije prihvatio? 'Postavlja se pitanje, koliko još ima strpljenja'