Znanstvenici u panici: Do 2050. čak 25 milijuna ljudi diljem svijeta moglo bi oboljeti od ove bolesti

Parkinsonova bolest, druga najčešća neurodegenerativna bolest nakon Alzheimerove, a do 2050. godine mogla bi pogoditi više od 25 milijuna ljudi diljem svijeta, pokazuje nova globalna studija. Radi se o povećanju od čak 112 posto u odnosu na 2021. godinu. Zabrinjavajući su i podaci da će najjači porast broja oboljelih biti u zemljama Afrike i Azije, dok će starenje stanovništva biti glavni uzrok tog dramatičnog rasta, piše Bild.

SVE PROŽIVLJAVA EMOTIVNO /

Baka koja je spasila život svog unuka: 'Prebrodila sam moždani, imam Parkinsonovu bolest, a sad nemam ništa svoje'

Najveća globalna analiza Parkinsonove bolesti dosad

Istraživanje se temelji na podacima iz "Global Burden of Disease Study 2021", koja je analizirala zdravstveno stanje populacije u 195 zemalja između 1990. i 2021. godine. Znanstvenici su pomoću naprednih statističkih metoda predvidjeli razvoj Parkinsonove bolesti u sljedećim desetljećima, uzimajući u obzir demografske promjene, životne navike i socioekonomski status stanovništva.

Prema rezultatima do 2050. godine očekuje se 25.2 milijuna oboljelih od Parkinsonove bolesti što je 112 posto više nego do 2021. Standardizirana prevalencija (broj slučajeva na 100.000 stanovnika) raste s 139 (2021.) na 216 (2050.), a to je porast od 55 posto.

Najpogođenije regije bit će Istočna Azija (10,9 milijuna slučajeva) i Južna Azija (6,8 milijuna slučajeva). Zapadna Afrika i Istočna Afrika bilježe najveći relativni porast oboljelih za visokih 292 posto, odnosno 246 posto. Muškarci će i dalje biti više pogođeni nego žene, a razlika u prevalenciji raste s omjera 1.46 na 1.64. Čak 89 posto porasta oboljelih pripisuje se starenju populacije, 20 posto rastu broja stanovnika, a samo 3 posto ostalim čimbenicima.

IGNORIRANJE OPASNOSTI /

U Francuskoj i Italiji Parkinson i rak na popisu bolesti poljoprivrednika zbog pesticida. Što je s Hrvatskom?

Što možemo učiniti?

Zbog sve starijeg stanovništva, Parkinson postaje sve veći izazov za zdravstvene sustave, osobito u zemljama sa srednjim prihodima, koje se već bore s brojnim drugim bolestima. Stručnjaci stoga pozivaju na hitne mjere prevencije i ranog otkrivanja bolesti.

Istraživanje pokazuje da bi redovita tjelesna aktivnost mogla smanjiti broj slučajeva za gotovo 5 posto, dok bi daljnje smanjenje pušenja – iako poželjno iz drugih razloga – moglo imati paradoksalan učinak, jer se nikotin trenutno istražuje zbog mogućeg zaštitnog učinka protiv Parkinsona.

Zdravstvena politika trebala bi se, navode autori, usmjeriti na poboljšanje ranog otkrivanja bolesti, promicanje tjelesne aktivnosti, smanjenje izloženosti okolišnim toksinima i industrijskim zagađivačima. Potrebno je ulagati u medicinsku infrastrukturu i istraživanja, posebno u siromašnijim regijama.

PRAVI JE BORAC /

Michael J. Fox se pola života bori s Parkinsonom: 'Nemam se vremena sažalijevati'

Ograničenja i otvorena pitanja

Premda je studija najopsežnija do sada, autori upozoravaju da postoje i ograničenja. Podaci o dijagnozama Parkinsonove bolesti u mnogim zemljama su nepotpuni, a u analizu nisu uključeni svi potencijalno važni čimbenici – poput prehrane ili genetskih razlika među etničkim skupinama.

Također, moguće je da će budući medicinski napredak, uključujući nove terapije i metode prevencije, utjecati na promjenu prognoziranih brojki.

Kako bi se ublažio nadolazeći zdravstveni teret, hitno su potrebne preventivne mjere, bolja zdravstvena infrastruktura i međunarodna suradnja u istraživanju Parkinsonove bolesti.

POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatski liječnici ugradili pacijentu bateriju i elektrodu u mozak. Smanjuje simptome Parkinsonove bolesti