Sabor o Kaznenom zakonu: Psihičko nasilje postaje kazneno djelo

Nezastarijevanje teških ubojstava, novo kazneno djelo psihičkog zlostavljanja u obitelji, niža vrijednost bagatelnih kaznenih djela, preciznije definiranje kaznenog djela sramoćenja, neke su od novina koje donose izmjene Kaznenog zakona, o kojima u prvom čitanju danas raspravlja Hrvatski sabor.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić uvodno je naglasio da se nezastarijevanje teških ubojstava donosi "pro futuro" te da bi za retroaktivnu primjenu te odredbe trebalo izmijeniti Ustav, posebno kad je riječ o politički motiviranim ubojstvima, čiji je progon onemogućavao režim.

Izmjenama se preciznije definira kazneno djelo sramoćenja - sramoćenje se ubuduće neće smatrati kaznenim djelom ako je počinjeno u javnom interesu. Sud će, ističe ministar, utvrđivati javni interes. "Tu moramo imati apsolutno povjerenje u sud i tu drugog rješenja nema", kaže Miljenić i napominje kako će sud utvrđivati i što je opravdani interes.

Psihičko nasilje postaje kazneno djelo

Što se tiče psihičkog nasilja u obitelji, upozorio je da će dokazivanje takvog nasilja biti prilično teško, da će se često morati voditi vještačenja, ali drži da to nije razlog da se taj vid zlostavljanja ne uvede kao zasebno kazneno djelo.

Predložene izmjene snizuju vrijednost ispod koje se kazneno djelo smatra bagatelnim, sa sadašnjih 2000 na 1000 kuna. Kod niza kaznenih djela, primjerice prijevare, ako se radi o vrijednosti ispod dvije tisuće kuna nema postupanja po službenoj dužnosti, podsjeća Miljenić i tumači kako, primjerice, umirovljenik kojemu je ukradena mirovina manja od 2000 kuna, ne može računati na službeno postupanje, nego mora sam goniti počinitelja. "Mislimo da to treba korigirati, idemo na tisuću kuna", rekao je ministar.

Iako je svjestan pritiska na sustav, Miljenić je poručio kako "ne možemo slati poruku da nećemo štititi onoga kome je ugrožena egzistencijalna sigurnost".

Izmjenama Zakona omogućit će se i zbrajanje štete počinjene ponavljanjem kaznenog djela, čime se želi stati na kraj prevarantima koji svjesno čine niz prijevara manje vrijednosti i tako izbjegavaju kazneni progon.

Prijetnja i prisila prema liječniku, učitelju i drugim osobama koje obavljaju javnu ovlast, a nisu službene osobe u užem smislu, gonit će se po službenoj dužnosti. "Nedopustivo je da te ljude ostavimo izložene prijetnjama i prisili, a da bi se zaštitili sami moraju plaćati odvjetnike. To je pogrešno i kao društvo moramo ispraviti taj propust", poručio je Miljenić.

Ministru je replicirao Duje Marasović (HDZ), koji sumnja da će predloženo rješenje vezano za sramoćenje onemogućiti kazneni progon onih koji su u interesu javnosti iznijeli istinu o nekoj javnoj osobi. Naveo je i vlastiti primjer, kazavši kako je osobno osuđen jer je za bivšeg intendanta splitskog HNK Duška Mucala kazao da je bio pripadnik KOS-a.

"Sudu sam pokazao knjižicu gdje to piše, sadašnji predsjednik Gradskog vijeća grada Splita gospodin Ćurković na sudu je to potvrdio kao svjedok optužbe, no sudac Pulić je donio presudu da sam rekao istinu, ali me isto osudio na 15000 kuna. I u drugostupanjskom postupku, gospođa Sovjetka, ne znam joj prezime, ali ime sam joj dobro zapamtio, također je potvrdila tu presudu", požalio se Marasović.

"Ja sam dakle, osuđen u ovoj državi iz razloga što sam iznio istinu", zaključio je Marasović i upitao ministra hoće li predložene izmjene osigurati da "tako ne bude osuđen neki drugi Marasović".

Ustvrdio je da se zakon mijenja samo zbog slučaja novinarke Slavice Lukić, što je Miljenić opovrgnuo. "Ni jedan predmet, dok je nepravomoćan, nikad nije i neće utjecati na zakon. Da je utjecao, tekst bi bio drugačiji", poručio je ministar.

lo.