Utrkivali smo se kroz popodnevnu gužvu od Trešnjevke do Maksimira: Auto ili bicikl? Evo tko je pobijedio

Svi znamo da je najzelenije što možete na posao ići biciklom, a ne automobilom. Danas smo za vas napravili jedan eksperiment - provjerili smo hoćemo li po gužvi sa zapada na istok grada brže doći autom ili automobilom. Ali i što Zagrebu nedostaje da bi bio Amsterdam.

Četiri sata popodne bila su prošla, špica prometnih gužvi vladala je u gradu, trenutak je bio idealan da provjerimo koliko nam treba biciklom odnosno autom, od Trešnjevke do Maksimira.

Utrka je bila izjednačena dok smo se vozili Krapinskom ulicom, komentirajući kako je u Zagrebu problem što baš i nema biciklističkih staza u kontinuitetu. Od RTL-a do Maksimira niti jedne pa nema druge nego se s biciklističke staze spustiti na kolnik.

Ako nema staze, biciklisti su prisiljeni voziti po cesti jer - što mnogi ne znaju ili ne poštuju - na nogostupu su sva vozila gosti, pa i bicikli. Dosta problematično je za bicikle voziti po zagrebačkim grbavim cestama, što je u autu prilično manji problem. A grba ima.

POTIČU PROMJENE /

Započeo zeleni tjedan na RTL-u: Djelatnici volontirali i uljepšali dječju bolnicu

Ipak, došlo je vrijeme za stvaranje razlike na slavnom Zelenom valu, gdje je auta u špici previše, iako imaju tri trake, pa se zapinje u koloni. Za razliku od njih, koji su se vrlo sporo pomicali, ja sam jurio uskom, ali prazno biciklističkom stazom. Nakon Zelenog vala, na nezadovoljstvo vozača sam opet morao natrag na cestu, iako je bio i brz i gust promet. Ipak, prednost ispred kolega u autu bila je dovoljna.

Bicikl brži od auta

Kako smo najavljivali, kako se i očekivalo, došao sam prvi, dvadesetak minuta mi je trebalo. Ili da budemo sasvim precizni - ruta kojom smo išli kroz centar Zagreba dugačka je šest i pol kilometara. U vrijeme rush houra biciklom sam njome prošao za 21:30 minuta, autu je trebalo 25:15, tako da je biciklom kroz grad ispalo za tri minute i 45 sekundi brže.

Osim biciklističke infrastrukture, ključno za smanjenje prometnih gužvi je poboljšanje javnog prijevoza, a za to su potrebne obnovljene tračnice i okretišta, ali i dovoljan broj vozila. Da bi se ljudi više vozila javnim prijevozom, trebaju se pouzdati da ni tramvaji niti autobusi neće kasniti, odnosno da će se moći na njih osloniti. Ako, naravno, i oni ne zapnu u gužvi.

Zagreb kao Amsterdam

Zagreb se, dakle, želi približiti stranim uzorima, pri čemu se kao model može gledati Amsterdam. Dekan prometnog fakulteta Marko Šoštarić za Direkt kaže - Zagrebu da krene tim putem treba samo malo edukacije.

"Ljudi trebaju promijeniti svoje navike, prihvatiti to da ne moramo ići od početka do kraja automobilom, da ga ne moramo koristiti za najkraće udaljenosti, nego da postoje alternative, da kraće dionice možemo prelaziti pješice, malo duže biciklom, one još duže javnim prijevozom. Onda će nam svima biti bolje i jednostavnije živjeti i funkcionirati u Gradu Zagrebu", zaključuje dekan Šoštarić.

ZELENI TJEDAN NA RTL-U /

Zašto zagađivati okoliš kad je biciklom sve jednostavnije, a i zdravije: 'Bolje ćete se osjećati'

I kada to postići nego u vrijeme zelene vlasti. Barem u teoriji. Jer Zagreb definitivno želi slijediti europske trendove, želi postati Amsterdam. Proširivat će se biciklističke staze, poboljšavati javni prijevoz, a mi ćemo možda za nekih dvije-tri godine ponoviti utrku, napraviti revanš, da vidimo hoće li opet bicikl biti brži od auta do centra.