Ministrica Obuljen o povijesnom revizionizmu oko Jasenovca: 'Mi smo se jasno odredili'

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek gostovala je u RTL Direktu gdje je s Petrom Panjkotom razgovarala o izmijenjenom tekstu na informativnim spomen pločama na ulazu u Spomen područje Jasenovca.

Ministrice, ako možete odmah na početku razjasniti - zašto je Ministarstvo kulture izmijenilo tekst na informativnim pločama na ulazu u Spomen područje koji su napisali kustosi, na način da je izbačeno spominjanje Holokausta nad Židovima i genocida nad Srbima i Romima?

Ministarstvo nije mijenjalo tekst ni o Jasenovcu, ni o bilo kojem drugom muzeju, to je čista laž. Pripremljeni tekstovi su, kao što je to uobičajeno u znanstvenoj zajednici, prošli anonimnu recenziju i kao takvi su poslani. Dakle, Ministarstvo ni u tom slučaju, ni u slučaju bilo kojeg muzeja se ne bavi niti recenzijom tekstova, niti objavom tekstova, jer za to nismo stručni. Trebalo je samo uzeti te podatke, provjeriti sa izvorima i ispraviti, ako su postojale određene faktografske netočnosti.

Koliko sam shvatio, nisu postojale određene faktografske netočnosti, nego su kustosi u tom originalnom tekstu naveli da se dogodio Holokaust nad Židovima i genocid nad Srbima i Romima, a to je iz ovog teksta koji sad stoji ispred Spomen područja izbačeno, i sad stoji samo spomen o strašnim zločinima.

Te detalje ja zaista ne znam, niti sam se ikad na taj način bavila recenzijom nekakvih tekstova. Što je pisalo u tekstu, što su recenzenti ispravili, ja to stvarno ne znam.Za mene je ključno da Jasenovac bude ono što treba biti - mjesto edukacije, mjesto prenošenja istinitih podataka o zločinima koji su se tamo dogodili i koji su se događali drugdje po Hrvatskoj i Europi tijekom Drugog svjetskog rata, kao i da se Jasenovac ne koristi za bilo kakva politiziranja ili manipulacije. Nažalost, mi znamo da se preko granice, s druge strane Save, i dalje barata narativom o 700 tisuća žrtava, što su notorne laži, da se Jasenovac tako zloupotrebljava kako bi se minimizirali ili prikrili zločini koji su učinjeni protiv Hrvata i Bošnjaka tijekom Domovinskog rata. Mi smo se kao država odredili prema zločinima ustaškog režima, okarakterizirali ih onako kako treba, ne bavimo se revizionizmom, ali sigurno nećemo tolerirati da bilo tko zloupotrebljava Spomen područje Jasenovac i sve što se tamo događalo da bi, kao što se događa preko u Gradini, govorio o stotinama tisuća žrtava i slično. Puno sam puta rekla, da je i pet, deset ili pedeset ljudi ubijeno na tako strašan način, to bi već bilo dovoljno da se komemorira. Isto tako, za nas je važno da škole i djeca dolaze tamo, da uče o tom razdoblju, uče o tim zločinima, i da tako, njegujući sjećanje, odgajamo generaciju koja će imati zdrav odnos prema svemu što se tamo događalo i kritički odnos prema zločinima koji su se događali.

Meni se čini da je problem u tome što se s druge strane granice, u Srbiji, njima čini da mi ne priznajemo razmjere tog zločina, baš zato što ga ne nazivamo genocidom.

To je potpuno pogrešno. Dakle, imate masovne zločine i Konvenciju koja je napisana kad je napisana, i sudski proces kojim se utvrđuje genocid…

Hoćete reći, Holokaust nad Židovima - da, genocid nad Romima - da, ali genocid nad Srbima - tu smo još nesigurni?

Dakle, zločin nad Romima u Drugom svjetskom ratu ima svoje ime, zločin nad Židovima u Drugom svjetskom ratu ima svoje ime, neću dozvoliti da se Javna ustanova Jasenovac i njezin rad politizira, na način na koji se sad politizira. Očekujem da će se, s novom osobom koja će doći na mjesto Ive Pejakovića, angažiranije pristupiti radu na preporukama Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA-e), koje su nam jako korisne i bit će važne za rad Javne ustanove.

Možete li sada jamčiti da će osoba koja će naslijediti Ivu Pejakovića i dalje biti na njegovoj liniji, s obzirom da se zbog ulaska Domovinskog pokreta u Vladu mnogi povjesničari boje osobe koja bi se mogla imenovati i da će se općenito događati revizionizam ili promjena narativa oko svega što se zbivalo u Jasenovcu?

Na čijoj liniji?

Na liniji Domovinskog pokreta. Znate da ima njihovih članova koji govore da je 8. svibnja 1945. Zagreb okupiran.

Ima članova različitih stranaka koje govore svakakve stvari o hrvatskoj povijesti za svoje dnevno-političke pozicije. Mi živimo u 21. stoljeću, Hrvatska se jasno i nedvosmisleno, za razliku od naših susjeda na istoku, odredila prema zločinima u Drugom svjetskom ratu, nema nikakvih dilema što se događalo od 41. do 45., njegujemo uspomenu, razvijamo Javnu ustanovu koja njeguje sjećanje na to razdoblje i educira i obrazuje mlađe generacije i to ćemo nastaviti i dalje.

Za kraj, za deset dana je Dan antifašističke borbe. Mislite li da se u Hrvatskoj u dovoljnoj mjeri njeguje i promovira antifašizam?

Mislim da da. To je vrijednost koja je upisana u hrvatski Ustav, i nema veće potvrde nego kada to unesete u temelje Ustava. Sjećamo se antifašističkog pokreta i određujemo se i kao država i kao narod prema onima koji danas čine zločine i nastupaju agresivno prema drugim državama. Uzmite primjer ruske agresije na Ukrajinu, to je tema današnjeg vremena, i bilo kakve tendencije porobljavanja i zločina koji se događaju u današnjem vremenu treba osuditi.

I tako će ostati do kraja mandata?

Tako će ostati sasvim sigurno, mi svoje pozicije nismo mijenjali.

Ministrice, hvala vam lijepa na razgovoru.

Hvala vama,