Tri godine živio s mehaničkim srcem, kirurg otkrio: 'Teže ga je izvaditi, nego ugraditi novo'

Dan nakon kompleksne transplantacije srca u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, liječnici s opreznim optimizmom govore o prvim satima oporavka pacijenta koji je dobio novo srce. Bio je to zahvat visokog rizika i logistička utrka s vremenom, no zahvaljujući vrhunskoj organizaciji i iskustvu medicinskog tima, uspješno je izveden.

„Pacijent se vrlo dobro oporavlja. Jako sam zadovoljan ranim poslijeoperacijskim tijekom nakon tako kompleksnog zahvata,“ rekao je prof. dr. sc. Hrvoje Gašparović, predstojnik Klinike za kardijalnu kirurgiju u KBC-u Zagreb.

Riječ je o pacijentu koji je od 2022. godine živio s mehaničkom potporom srcu, takozvanim „umjetnim srcem“. Samo vađenje tog uređaja predstavlja velik kirurški izazov. "Tri godine je živio s uređajem. Vađenje takvih sustava je vrlo zahtjevno, a ponekad i kompleksnije od same ugradnje novog srca", pojasnio je Gašparović.

Nakon početnog oporavka od prethodne operacije, pacijent je započeo proces čekanja donorskog organa. "Načelno, nakon nekoliko mjeseci započinje proces čekanja jer želimo da se bolesnik stabilizira. I to je sama po sebi tehnički zahtjevna faza", dodao je.

'OSJEĆAM NJEGOVU ENERGIJU' /

Marija je donijela bolnu odluku i spasila brojne živote: 'Moj Petar živi u drugim ljudima'

Vrijeme je ključan faktor

Kad je srce stiglo, vrijeme je postalo ključni faktor. Od trenutka kada se organ izvadi iz tijela donora, liječnici imaju najviše četiri sata da dovrše transplantaciju. U ovom slučaju, to je postignuto unutar tri i pol sata. "Srce je uvijek utrka s vremenom. Mi moramo čitav zahvat završiti unutar strogo ograničenog vremenskog okvira – i jučer smo to uspjeli u manje od tri i pol sata", rekao je Gašparović. "To je dokaz kvalitete logistike koju imamo, potpore ministarstava, ali i predanosti četrdesetak ljudi uključenih u svaki ovakav proces."

Pacijent je mlađe životne dobi, no dobna granica u ovom kontekstu često je relativna. "Za mene su mlađi svi ispod pedeset godina", komentirao je kratko liječnik.

Na pitanje što najviše utječe na složenost ovakvih operacija, Gašparović je istaknuo stanje drugih organa. "Zapravo, ono što diktira kompleksnost operacije je opće stanje bolesnika. Kad je srce bolesno, svi ostali organi pate. Ishod često ovisi o tome koliko je organskih sustava već narušeno", pojasnio je.

Hrvatska se već godinama svrstava među europske lidere u transplantacijskoj medicini, ali i dalje se suočava s istim izazovom kao i ostatak svijeta – manjkom donora. "Nitko nema dovoljan broj donora. U EU ima oko 450 milijuna stanovnika. Oko dva posto njih ima srčano zatajenje – to je oko devet milijuna ljudi, a godišnje se izvede manje od 5000 transplantacija srca", rekao je Gašparović. „Postoji ogromna diskrepancija između potreba i onoga što možemo pružiti.“ Pacijent kojem je presađeno srce sada ima novu priliku, i još jedan razlog za život.