Koliko nas koštaju lažne dojave o bombama? 'Troškovi se već sada kreću do 300 tisuća eura'

Islamističke poruke uz dojave o bombama ispraznile su srednje škole diljem Hrvatske. Iako se utvrdilo kako su dojave lažne, u istragu se, osim kibernetičkih stručnjaka, uključio i Europol. Tko i s kojim ciljem stoji iza ovih prijetnji pitali smo stručnjaka za kibernetičku sigurnost Marka Gulana koji je bio gost u RTL-u Danas.

"Nezahvalno bi bilo sada upirati prstom u bilo koga. Motivi mogu biti razni – od pokušaja izazivanja panike do geopolitičkih igara u kojima netko pokušava manipulirati percepcijom Hrvatske kao članice EU i NATO-a. Ovakvi napadi često su dio hibridnog ratovanja u kojem se države pokušavaju destabilizirati iznutra", ističe Gulan.

Napadači u sigurnosti vlastitog doma

Internet pruža gotovo neograničene mogućnosti za ovakve napade, upozorava Gulan. "Napadač može biti bilo gdje na svijetu, sjedi u toplini doma svoga i pritiskom na gumb šalje prijetnje na desetke lokacija. Zato je bez međunarodne suradnje gotovo nemoguće identificirati počinitelja. Europol, Interpol i druge međunarodne organizacije ključni su u ovakvim istragama".

'TREBA SHVATITI OZBILJNO' /

Cvrtila o lažnim dojavama o bombama : 'Ovakve akcije imaju jedan cilj'

Ogroman trošak za državu

Osim širenja straha, ovakvi napadi stvaraju i značajne financijske gubitke. "Ako uzmemo u obzir angažman policije, vatrogasaca, hitne pomoći i svih ostalih službi, troškovi su već sada do 300 tisuća eura. A ne smijemo zaboraviti ni neizravne troškove – roditelje koji su morali napustiti posao, učenike koji su prekinuli nastavu i ukupnu destabilizaciju društva", upozorava stručnjak.

Je li Hrvatska postala meta međunarodnih kibernetičkih napada i što će istraga otkriti, pokazat će naredni dani.