Slavonski ratari pred kolapsom, traže spas od države: 'Mi smo doslovce umrli, ali nam nitko nije kazao'

Pšenica na slavonskim poljima za nekoliko će tjedana biti spremna za žetvu.

" Zrno prelazi iz mliječne u voštanu zriobu", govori nam ratar polju pšenice

Godina je za pšenicu bila dobra, a Ivan Nikolozo je odradio sve potrebno pa se nada i dobrom urodu.

„Dobro izgleda i obećava, sad eto, ako ne bude kakvog nevremena i leda, bit će dobro.“ kaže Nikolozo, poljoprivrednik iz Županje.

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 900 tisuća tona pšenice, 400 je za domaće potrebe, 500 se izveze, a 130 tisuća tona uveze.

Foto: Rtl Danas Screenshot

Otkupna cijena pšenice kao prije 30 godina

U Ivanovim poljima pšenice sve je u redu, no ipak - zabrinuto čeka žetvu.

„Cijena je najveći problem.“ kaže Nikolozo.

Jer cijenu pšenice određuje tržište.

"Cijene se formiraju ne u Hrvatskoj nego na svjetskim tržištima, našim proizvođačima je dobro poznato da je cijena pšenice najniža u vrijeme žetve, trenutna je ta cijena na kotaciji 155 eura za tonu.“ kaže Igor Mikulić, viši stručni suradnik HGK – Županijska komora Osijek.

Premalo, tvrde ratari jer aktualne cijene sjemena, gnojiva i goriva ne može pokriti otkupna cijena - ista kao i prije tridesetak godina.

"Onda smo imali plavi dizel po 2 i pol kune, gnojiva isto po niskim cijenama, ovo sada 86 centi je litra sad plavog dizela to je preko 6 kuna.“ kaže Nikolozo.

SLAVONSKA SJETVA /

Sjetva u sjeni dugova: Poljoprivrednici spas traže u ovogodišnjem suncokretu

Troškovi proizvodnje su im 200 eura po toni pšenice, kažu ratari, a imaju i zanimljivu usporedbu.

"Prije 20 godina jedan saborski zastupnik je mogao kupiti 5 tisuća kilograma pšenice za svoju plaću, danas može kupiti 25 tisuća kilograma pšenice, dakle 5 puta više.“ kaže Mato Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.

Bez mjera neće moći opstati

Žive, kažu, u istoj državi i traže mjere pomoći bez kojih ne mogu opstati.

"Molim državu da nam da podršku, da nam da vjetar u leđa i da nas podupre, mi smo doslovce umrli, samo nam to još nitko nije kazao.“ kaže Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

Otkupiti dio pšenice za robne rezerve ili subvencionirati njeno skladištenje neke su od mogućih mjera pomoći. Dobrodošla bi i zaštitna cijena.

„Da znamo hoćemo li mi to raditi ili nećemo, svaki posao ima svoju računicu, morate staviti na papir jel imate računa to raditi ili nemate, međutim to kod nas ne ide.“ kaže Ivan Nikolozo.

Ukoliko Hrvatska želi osigurati hranu za svoje stanovništvo treba i subvencionirati domaće proizvođače. Oni pak zaključuju - kada hrane ne bude, svi bi se mogli osvijestiti, ali možda i prekasno!