
Zna se tko će biti novi papa? Franjo je jednog kardinala nazivao svojim nasljednikom

Za dva dana počinje konklava – izbor novog pape. 133 kardinala zatvorit će se u Sikstinsku kapelu. Svijet se pita: hoće li biti progresivan, možda prvi put iz Afrike ili iz Azije i je li već sve među kardinalima dogovoreno.
Službeni stolac nasljednika svetog Petra stoji prazan u bazilici sv. Ivana Lateranskog. Tko će na njega sjesti ovisi koga se pita. Talijani bi ponovno talijanskog papu, a želju da bude papa pokazao je i američki predsjednik.
"Želio bih biti Papa, to bi bio moj prvi izbor", rekao je šaljivo Donald Trump, a Bijela kuća objavila je i montiranu fotografiju Trumpa kao pape.
Što ustvari kardinali traže? Prije svega, svetog čovjeka koji može voditi Katoličku Crkvu od 1,4 milijarde ljudi. Težak izbor. Kardinal iz Čilea Fernando Chomalí Garib kaže ima 133 imena koja se mogu izabrati.
Na vrhu predviđanja za novog papu je Talijan
Kladionice i mediji uglavnom vrte ista imena. Gleda se geografija – odakle dolaze, ne smije biti ni premlad ni prestar, bez mrlje u karijeri. Također, bez dobrog znanja talijanskog teško je zamisliti papu koji je ujedno i rimski biskup.
Umirovljeni nadbiskup vrhbosanski Vinko Puljić kaže: "Novinari imaju svoje favorite, međutim nema toga".
Na vrhu svih predviđanja za novog papu je Talijan Pietro Parolin – 70-godišnji diplomatski veteran, Franjin državni tajnik. Smatra se umjerenim, ali i progresivnim. Mana mu je što nema pastoralnog iskustva, ali i povezanost sa skandalom s nekretninama u Londonu.
A 67-godišnjeg Filipinca Taglea zovu azijskim Franjom, s majčine strane ima i kineske gene. On pjeva, pleše s mladima, zna sedam jezika. Smatra se liberalnim. Kritike su da nema menadžerskih vještina, zbog čega je maknut s čela međunarodnog Caritasa.
Je li vrijeme za afričkog papu? Obično se tu spominju tri imena i svi su konzervativni: 75-godišnji kardinal Peter Turkson iz Gane, nekadašnji je gitarist u funk-bendu.
Kardinal Robert Sarah iz Gvineje smatra se protivnikom reformi pape Franje.
A 65-godišnji Fridolin Ambongo Besungu iz Demokratske Republike Kongo odbio je slijediti papinu deklaraciju o davanju blagoslova istospolnim parovima.
Talijanskih kardinala ima najviše, iako nisu ujedinjeni, obično favoriziraju jednog od svojih. Uz Parolina, među favoritima je i umjereni Pierbattista Pizzaballa, latinski patrijarh Jeruzalema.
Matteo Zuppi – jedan od najnaprednijih kardinala. Zovu ga svećenikom s ulice, a može se vidjeti i na biciklu. Bio je papin izaslanik za rusko-ukrajinski sukob – i slijedi Franjinu politiku.
Sestra Valerija Kovač, profesorica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu kaže: "Europljani su bolje umreženi i bolje se međusobno poznaju, ali on bi trebao imati tu širu globalnu perspektivu i biti svjetski papa, kao što je bio papa Franjo".
Od Europljana netalijana često se spominje Mađar Péter Erdő – konzervativac koji zagovara tradicionalne obiteljske vrijednosti.
Francuza Jean-Marca Avelinea Franjo je nazivao svojim nasljednikom, no mana mu je što ne zna dobro talijanski.
Spominju se i Maltežanin Mario Grech, nekada konzervativac, sada vodeći zagovornik Franjinih reformi.
Spominje se i skromni 79-godišnji kardinal Juan José Omella, vrlo blizak Franji.
Američki kardinali, među kojima i jedan američki Hrvat Čupić, nisu veliki favoriti, ali su uz Talijane najbrojniji.
Važne teme o kojima moraju imati stav
Seksualni prijestupi, klimatske promjene, migranti, odnos crkve s Kinom – sve su to teme na koje moraju imati stav. No svi sve ne otkrivaju ili bar ne javno.
Govoriti mogu u konklavi, ritualiziranom postupku izbora pape, koji se od 15. stoljeća održava u Sikstinskoj kapeli. To remek djelo umjetnosti već je spremno – stavljene su peći iz kojih će izlaziti crni ili bijeli dim, a krovu je postavljen dimnjak. Kardinali stižu u srijedu, kada će biti i prvo glasanje.
Većinu kardinala birao papa Franjo
Najkraća konklava trajala je nekih deset sati, najduža dvije godine i devet mjeseci u 13. stoljeću u talijanskom gradu Viterbu. U 17. stoljeću došlo je i do tučnjave kardinala, a na jednoj konklavi se mladi kardinal prerušio u Duha Svetoga i uplašio starije kolege, nakon čega je jedan umro. Kad se uđe u konklavu – kardinali prisežu na tajnost.
U Domu svete Marte boravit će 133 kardinala mlađa od 80 godina, a dolaze iz 71 zemlje. Treba im oko kilometar do Sikstinske kapele. A 80 posto njih odabrao je papa Franjo. Najmlađi je od njih Ukrajinac Bychok iz Australije.
Među najstarijim elektorima je Vinko Puljić.
Izabran je onaj koji dobije dvije trećine glasova
Umirovljeni nadbiskup vrhbosanski, kardinal Puljić kaže: "Prvi put kad sam ja to doživio, jeza me uhvatila kako ono odjekuje onim hodnicima vatikanskim
Izabran je onaj koji dobije dvije trećine glasova. Često to ime bude iznenađenje za sve. Kada odabrani izađe na balkon Bazilike svetog Petra, znat će se nastavlja li se Franjina vizija, ili će Crkva krenuti novim putem.
A papa Franjo odlazi u povijest. Vatikan je objavio još jednu njegovu želju – da se njegov papamobil pretvori u mobilnu bolnicu za djecu u Gazi.
POGLEDAJTE VIDEO: Svi pogledi uprti prema Sikstinskoj kapeli! Kovač situaciju usporedio s utakmicom Hajduk-Dinamo





















