Stočar Miško detektirao najveću rak ranu Hrvatske: Zašto Hrvati to rade?

Svi su konji namijenjeni za izvoz i to u Italiju. Na ovoj farmi uz konje, uzgajaju i 150 krava. Izvoze i njih.

"Naš ni jedan bik se nije ovdje preradio. Sve se proda vani, a onda opet uvažamo. Naši preradbeni kapaciteti ne prerađuju domaću sirovinu", rekao je za RTL Danas Miško Šklempe, stočar iz Gračenice.

I zato sve više uvozimo, a životinje samo dohranjujemo i preprodajemo. "Kod nas može sve! Kod nas vele mi smo slobodno tržište – ma nemoj! Nema slobodnog tržišta, ti moraš zaštititi domaću proizvodnju!", kaže Šklempe.

PROMJENE U DUĆANIMA /

Vlada naredila trgovcima: Hrvatska uvodi izraelski model, evo što to znači za cijene i kupce

Uvoz pekarskih proizvoda

Osim mesa, na razini cijele Europske unije najviše uvozimo i pekarske proizvode. 2013. na uvoznu robu trošili smo oko 2 milijarde eura a 2024. više od 6 milijarde eura.

Najviše uvozimo dakle meso i klaoničke proizvode, slijede pekarski proizvodi a na trećem mjestu je mlijeko. Pekarske proizvode uvozimo a zato žitarice izvozimo. Najviše izvozimo duhan, zatim žitarice te razne proizvode za hranu. Zbog uvoza pekarskih proizvoda, najviše negoduju ratari. Cijene pšenice toliko su niske da se pitaju ima li smisla sijati. Krivac je nedostatak prerađivačkih kapaciteta.

Mato Brlošić, ratar, član Upravnog odbora HPK: "Kada govorimo o pšenici bilo je tu nekoliko desetaka mlinova koji su mljeli i bilo je tu i malih mlinova. Dakle sva pšenica koja se proizvela u Hrvatskoj, ona se samlje i od nje su se kasnije radili određeni proizvodi.“

POTRAŽNJA JE OGROMNA /

Pogledajte koliko čistačice zarađuju po satu! 'Kad skuži da ovisite o njoj, onda lupa cijene'

Izvoz pšenice po jeftinim cijenama

Tako je bilo prije, sad se naša pšenica izvozi po jeftinim cijenama, a uvoze se skupi gotovi pekarski proizvodi. Cijenu formira potražnja, a po konzumaciji kruha na vrhu smo EU-a.

"Ulazni troškovi za proizvodnju kruha vrlo su visoki. Cijena energenata za gospodarstvo su vrlo vioske, porezna opterećenja za gospodarstvo a i cijene žitarica su vrlo volativne. Pšenica koju mi izvozimo je loše kvalitete pa se prerađuje u stočnu hranu“, kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica u poljoprivredi. Koju onda opet uvozimo jer smo sirovinu za njezinu proizvodnju prodali.

"Više trebamo pričati o povećanju domaće proizvodnje a manje o cijenama. Međutim o tome nitko ne želi govorit, posebno ne Ministarstvo poljoprivrede. Nemojmo zaboravit, kao i vaš i moj posao i poljoprivreda je posao i ako nema zarade time se nitko neće bavit“, upozorio je Ivo Grgić, profesor agrarne ekonomike na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Mogli bismo zaraditi kad bismo imali kome prodati. "Trebalo bi na nacionalnom nivou donijeti odluku da se svim trgovačkim lancima nametne da moraju 50% domaće proizvodnje iz domaćih sirovina. U tom slučaju bi pokrenuli proizvodnju", mišljenja je Miško Šklempe, stočar iz Gračenice. A još da se pokrene i prerada, gdje bi nam bio kraj.