Hrvatski poslodavci očajni: Do Hrvata je sve teže doći, poseban je problem s jednom generacijom

Da će posluživati kremšnite u Samoboru Filipinka Edlyn prije godinu dana nije ni mogla sanjati. Danas je jedna od tri strane radnice u slastičarnici u Samoboru i iz Hrvatske ne namjerava otići.

JASNO JE I ZAŠTO... /

Nezaposlenost niža nego u Skandinaviji, ali Hrvati bježe iz Hrvatske: 'S njima je najteže'

Izazovno s generacijom Z

"Gosti su vrlo ljubazni. Iako imamo neke probleme s komunikacijom, ali i dalje nam pomažu", kaže Edlyn Arche, konobarica u Hrvatskoj iz Filipina.

U problemima su i poslodavci. Sve je veća potreba za radnom snagom, a do one domaće sve je i teže doći. Posebno izazovno je, tvrde, s generacijom Z.

"Isto tako sve više traže i cijene slobodno vrijeme ispred stalnog posla, a to je u ugostiteljstvu najteže uspostaviti taj balans. Eto - izazovna su vremena", smatra Nikolina Mamić, vlasnica slastičarnice.

No, broj nezaposlenih od kad je Hrvatske nikad nije bio niži. Trenutačno je bez posla 78 tisuća radnika što je čak 21 posto manje u odnosu na travanj lani. Iz sindikata tvrde - rezultat nas baš i ne treba veseliti. Nezaposlenost je niska jer je rekordan broj građana otišao iz zemlje.

"Drugi razlog je relativno niska kvaliteta novih poslova koji se otvaraju stoga moramo raditi da vratimo naše građane u zemlju jer samo s dolaskom mi ne možemo nadoknaditi taj radni i demografski deficit", ističe Darije Hanzalek, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Da ne možemo dobro zna i ovaj vlasnik kozmetičkog salona. Posluje gotovo deset godina, ali domaće radnike zadržati ne može. Zato u njegovom salonu rade samo strane radnice.

"Kod mene osobno radnice imaju od tisuću eura pa na dalje plaću, mogu doći do nekog prosjeka od 1300 eura, smještaj kod mene imaju osiguran. Nažalost, jako mi je teško naći hrvatsku kozmetičarku jer većinom žele raditi same za sebe, pa sam prisiljen uvoziti radnu snagu iz drugih zemalja", objašnjava Andrej Cerovšek, vlasnik kozmetičkog salona.

'KONAČNO BIRAJU UVJETE' /

Među mladim Hrvatima nezaposlenost sve veća: 'Ne žele male plaće.' Prijeti nam zabrinjavajući scenarij

Rast radnih dozvola za strance

Prema podacima MUP-a, i dalje se bilježi rast radnih dozvola za strance. U ožujku ih je izdano gotovo 20 tisuća. Većinom za poslove u turizmu, ugostiteljstvu i građevini. Najviše ih je izdano državljanima Nepala i to više od 12 tisuća. U odnosu na lani rast je to 13 posto.

"Kad sam došla, nije bilo toliko puno ljudi, ali sada ima mnogo ljudi iz Nepala. Nažalost, to je zbog novca i prilika, jer u Nepalu imamo prilike, ali problem je što je plaća niža", rekla je Sima Thapa, kozmetičarka u Hrvatskoj iz Nepala

Ali uspoređuje li se Hrvatska s europskim zemljama čak 70 posto zaposlenih prima plaću - ispod prosjeka.

"U 2023. naš radnik je u svojim primanjima je ostajao 855 eura za prosjekom EU, a 1400 za Austrijom, Njemačkom i onim najrazvijenijima, a s druge strane vidimo da ima prostora za razvoj plaća jer je u 2024. cijena rada u RH bila 16,5 eura bruto po satu, prosjek EU-a je dvostruko veći 33,5 eura", rekao je predsjednik sindikata.

Za neke strane radnike Hrvatska je obećana zemlja. Bila bi i za domaće radnike da se plaće približe dvostruko većem prosjeku Europske unije.