Po ovome smo u samom europskom vrhu: 'Potrebe su veće nego što imamo zaliha'

Povodom nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa i tkiva održan je simpozij Podijeli dan života, budi heroj, budi donor - s ciljem senzibiliziranja javnosti o humanom činu darivanja i presađivanja organa i tkiva. Lani su prijavljena 123 darivatelja organa, a transplantirano je 316 organa. O važnosti doniranja govorili su liječnici, obitelji i donori te pacijenti kojima su donirani organi spasili život.

"Petra nema, on je živ, ja znam da on živi u drugim ljudima i to mi jako puno znači. To mi daje smisao. I dalje osjećam njegovu energiju, njegovo postojanje kroz kucanje njegovog srca. Rečeno mi je da je srce otišlo djevojčici u Beču, da ima 11 godina i da je imala umjetno srce i da je jetra otišla čovjeku u Njemačku", rekla je Marija Tomić iz Virja.

Hrvatska je vodeća europska zemlja po broju doniranih organa - o ovoj temi razgovarali smo s Danijelom Rac, koordinatoricom za tkiva iz KBC-a Sestre milosrdnice.

POVIJESNI USPJEH! /

RTL s Mirkom (55) kojem su na KB Merkur odjednom transplatirali 5 organa: 'Ovo mi je drugi rođendan'

Doniraju li Hrvati dovoljno?

Da, ali uvijek može bolje i više. Ono što je zapravo i cilj današnjeg dana je obilježavanje Nacionalnog dana dana presađivanja i transplantacije organa i tkiva i upravo na ovaj dan pokušavamo razviti svijest i podići razinu informiranosti javnosti o doniranju organa. Rezultati u Hrvatskoj su dobri po pitanju darivatelja i na svjetskoj razini, a jednako tako i na transplantacijskom dijelu. Naravno, još uvijek su potrebe veće nego što trenutačno imamo zalihe.

Kakva je procedura? Kako postati donor?

U Hrvatskoj zapravo postoji zakon pretpostavljenog pristanka, što znači da smo svi mi a priori potencijalni darivatelji, osim ako se za života odlučimo da to ne želimo. Ako je ta odluka takva, to prijavimo kod našeg liječnika opće prakse i ulazimo u registar nedarivatelja. Dakle, u Republici Hrvatskoj postoji samo registar nedarivatelja. Za sve ostale se smatra da su za, odnosno da pristaju na donaciju. Naravno, dobra klinička praksa, etika zapravo nalaže da se, unatoč tome, uvijek pita obitelj i poštuje se odluka obitelji. U konačnici, poštuje se odluka samog donora ako je ona poznata.

POVIJESNA OPERACIJA /

Mirku su u šest sati transplatirali jetru, gušteraču, tanko i debelo crijevo i želudac: 'Dobro sam!'

Tko su najčešći donori?

U pravilu su donori sve odrasle osobe koje za života nisu odlučile da to ne žele. Ono što je poznato, darivatelji mogu biti živi i preminuli. Najveći broj donora su umrli. Dakle, bilo da je riječ o moždano mrtvim pacijentima ili o umrlima. Dakle, svi mogu biti donori.

Kakav je vama osjećaj kada sretnete pacijente koji imaju donirane organe?

Pa prekrasan. Evo baš danas na ovom simpoziju smo okupili transplantirane pacijente. Mi se s njima povremeno družimo, radimo javnozdravstvene akcije. Kad vidimo njih, vidimo smisao i nastavak života, a to je krajnji cilj.