
Hrvatima je najvažnija ova lokacija u Rimu: Koje sve tajne krije i znate li tko je Srećko Krušćica?

U samom srcu Rima pored rijeke Tiber i svega nekoliko minuta hoda od Španjolskih stuba nalazi se za Hrvate najvažnije mjesto, Zavod i Crkva svetog Jeronima.
U Zavodu su svećenici studenti, ured rektora, ured vicerektora, a u blizini kapelu i neki drugi zajednički prostori poput biblioteke. Na četiri kata nalazi se 24 spavaćih soba, a do odlaska u Dom Svete Marte i konklave ovdje boravi i kardinal Josip Bozanić.
"Zavod svetog Jeronima danas ima 24 svećenika studenta i kapacitet je to maksimalni. Uvijek smo, Bogu hvala, puni svih ovih zadnjih godina, ima zapravo i više potražnje od strane biskupa nego što ima mjesta. Tako da onda ima nekih naših svećenika koji se nalaze i u drugim zavodima", objašnjava rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu Marko Đurin.
"Cara za čije vrijeme se Isus Krist rodio tako da je povlašteno mjesto da smo ovdje, a zgrada Zavoda kad je izgrađena ukrašena je djelima dvojice naših najboljih umjetnika toga doba, slikara Joze Kljakovića i kipara Ivana Meštrovića", dodaje Đurin.
Bogata povijest crkve
Tri mozaika prikazuju Pokrštenje i Dolazak Hrvata te krunidbu kralja Dmitra Zvonimira.
Iza mauzoleja nalazi se jedan privatni luksuzni hotel čija najjeftinija noć košta čak dvije tisuće eura. A upravo se brojni gosti tog hotela raspituju o prekrasnim mozaicima na Zavodu svetog Jeronima.
No, još bogatija povijest krije se unutar crkve. Sve je počelo u 15. stoljeću.
"Kad smo na ovom mjestu dobili jednu crkvu koja je već tu bila posvećena svetoj Marini i jedna hrvatska zajednica koja se tu tada našla u 15. stoljeću dobila je od pape Nikole V. tu crkvu i odmah ju je posvetila svetom Jeronimu. Tako da smo ovdje od 1453. godine, punih 572 godine kao Hrvati", ističe Đurin.
Za Hrvate možda i najvažniji papa bio je Siksto Peti, rođen kao Felice Peretti ili u prijevodu Srećko Krušćica. Porijeklom iz Dalmacije upravo je on izgradio današnju crkvu.
Zašto svetog Jeronima vežu uz lava?
"Zanimljiva je podudarnost da je sada pokopan u bazilici Svete Marije Velike. On je izgradio tamo jednu kapelu u kojoj je pokopan desno od oltara, dok je papa Franjo baš nasuprot preko puta njega pokopan", objašnjava Đurin.
Na freskama posvuda svetac po kojem crkva nosi ime. A gdje je sveti Jeronim, tu je i lav.
Rektor Papinskog hrvatskog zavoda objasnio je zašto: "Jer je po jednoj predaji sveti Jeronim izliječio jednog lava. Izvadio mu je trn iz njegove šape i nakon toga je taj lav postao miran i živahan. Monarsi koji su se međusobno svađali su se pomirili tako da je taj lav nekako ostao ikonografski simbol i uvijek se sveti Jeronim pokazuje s lavom".
U Crkvu Svetog Jeronima dolaze i brojni hrvatski hodočasnici kada stignu u Rim jer ovdje se svaki dan služe mise i na hrvatskom jeziku.
Od početka godine kroz crkvu ih je prošlo gotovo četiri tisuće, njih polovina od 21. travnja, dana kada je preminuo papa Franjo, a to je ujedno i 572. obljetnica otkako ovaj za Hrvate značajan prostor postoji.







![[KVIZ] Koliko znaš o jagodama?](http://cdn2.net.hr/media/2025/06/05/1297453/H-70efdc70-a788-4b84-a61f-14030413e0f8-550.webp?1749114372)













