Gdje su nestale pčele? Zavladala panika, prijeti nestašica meda: ‘Situacija je katastrofalna!’

Nakon lanjske suše, obilnih kiša i niskih temperatura ove godine – šteta se zbraja. Josip Križ, pčelar iz Zagreba, kaže kako su gubici već krajem zime bili strahoviti, ne samo kod nas nego i u cijeloj regiji. 

"Zavladala je velika panika već krajem zime, odnosno u proljeće bili su gubitci strahoviti, ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj regiji. Razlog – nije bilo peludi, nisu se pčele mogle razviti i uć normalno u zimu. Ali to nije istina" tvrdi Križ.

Peludi, kaže, u prirodi uvijek ima, a kao dokaz pokazuje skupljač koji je — prepun. Problem je, objašnjava, u tome što je lani sve uranilo 40 dana, a ove godine sve kasni, a pčelari ne reagiraju na vrijeme.

 "Mora se radit i prilagodit vremenu, gledat što pčela traži i intervenirat, ali ne uzimat neka neprovjerena sredstva!" upozorava.

UGROŽENE, A BITNE /

Zašto teglu meda plaćamo sve skuplje? Pčelari na mukama, stručnjaci zabrinuti: 'Napadaju ih da je to strašno'

Apelira i na ratare da ne prskaju njive zabranjenim pesticidima, jer to dodatno ubija pčelinje zajednice.

Osim toga, pčela očito nedostaje i u gradovima. Posljednjih dana sve više građana prijavljuje rojanje pčela po ulicama i balkonima, no stručnjaci poručuju da je to zapravo obrambeni mehanizam pčela, koje tako reagiraju na smanjeno brojno stanje u prirodi. Kažu, nije opasno, osim ako se ne događa prečesto.

Med sumnjive kvalitete

A kako stvari stoje na tržištu? Loše. Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, ne krije ogorčenje:

"Situacija je katastrofalna. Koliko god bili loši vremenski uvjeti, meda na tržištu ima, što je znak da ga ne proizvodi pčela, nego da dolazi iz drugih izvora. Unatoč bolestima, mrazevima, vjetrovima - da je sve kako treba, meda bi bilo malo i cijena bi mu rasla. Ali potvoritelji i nelojalna konkurencija rade čuda!"

PČELARI NA MUKAMA /

Zašto teglicu meda plaćamo sve skuplje? Pčelama prijeti sve više opasnosti

Na policama hrvatskih trgovina najviše je uvoznog meda, često patvorenog i sumnjive kvalitete. Ipak, domaći pčelari, unatoč svemu, ne odustaju.

Đuro Horčićka, pčelar iz Ivanić-Grada, kaže:

"Mi se snalazimo na sve moguće i nemoguće načine, pronalazimo kupce. Proizvodnja bi bila mnogo veća da je to bolje organizirano i da nije toliki uvoz. Iako - ja se ne žalim!"

I dok pčelari spašavaju što se spasiti da, struka upozorava: bez pčela nema oprašivanja, a bez oprašivanja nema hrane.