
Pogledajte gdje je u Hrvatskoj najveća nezaposlenost!

Institut za sinergiju znanosti i društva (ISZD) , u sklopu projekta HRstat , napravio je projekciju nezaposlenosti i plaća u Hrvatskoj po općinama, gradovima i županijama.
Kako navode na svojim stranicama, napravljena je interaktivna vizualizacija nezaposlenosti i neto plaća po općinama i gradovima Hrvatske, te analiza trendova promjena broja nezaposlenih i niz usporedbi nezaposlenosti i plaća s obrazovanjem, starosnim skupinama i brojem invalida Domovinskog rata.
Nezaposlenost i gradovi
Prema objavljenim podacima općine s najmanjom stopom
nezaposlenosti su Pićan (3,32 posto) u Istarskoj, Lopar (4,07) u
Primorsko-goranskoj i Varaždiske toplice (4,28) u Varaždinskoj
županiji. Najveće stope nezaposlenosti zabilježene su u
Jagodnjaku (43,1 posto) u Osječko-baranjskoj, Đulovcu (37 posto)
i Donjim Kukuzarima 35,8 posto u Sisačko-moslavačkoj
županiji.
U kojim sredinama mladi imaju najveće šanse za posao?
"Uočava se velika nezaposlenost mladih – ako izuzmemo općinu Civljane koja gotovo da niti nema mladih, stopa nezaposlenost dvadesetogodišnjaka u nekim sredinama se kreće oko 50 posto, dok donju granicu predstavljaju općine s oko 5 posto. Mozaik ilustrira i postojanje triju grupa općina po pitanju nezaposlenosti: jedna grupa ima nisku (tj. nižu) nezaposlenost mladih, druga grupa ima visoku (tj. višu) nezaposlenost mladih, ali u obje grupe nezaposlenost opada sa starošću, no ne i u trećoj grupi koja ima visoku nezaposlenost po svim dobnim skupinama. Posljednju grupu općina možemo označiti kao onu koja se bori s permanentnom nezaposlenošću, odnosno njihovi stanovnici u pravilu spadaju u grupu dugotrajno nezaposlenih osoba", naglašavaju autori i autorice istraživanja.
Korelacija plaće, nezaposlenosti i udjela invalida Domovinskog rata
Uočite da nezaposlenost raste, a plaća po glavi radno sposobnog
opada, kako raste udio invalida Domovinskog rata. To nam govori
kako su posljedice rata još uvijek važan faktor u ekonomskom i
političkom razvoju Hrvatske i dio županija stavljaju u
komparativno znatno lošiji položaj, koji nema izgleda poboljšanja
u dogledno vrijeme.
Podaci su prikupljeni od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) (broj nezaposlenih u prosincu svake godine) i Porezne uprave za razdoblje od 2007. do 2013., kao i iz Popisa stanovništva 2011.
















