'Ovo nije pitanje hira ministara, nego spašavanje održivosti financija'

U četvrtak će se u uredu njemačke kancelarke Angele Merkel održati sastanak Hrvatske, Slovenije te šest država zapadnog Balkana, uz jednostavnu poruku, koju je već najavila: nema Europe bez zajedništva.

"Mi smo svim državama zapadnog Balkana obećali 'europsku perspektivu', i stojimo iza toga. Pritom vrijeme koje je proteklo od ulaska Slovenije do ulaska Hrvatske u Uniju ne mora nužno biti mjerilo drugima, svaka država u svojim rukama drži odluku kako će i kada ući u Uniju. Drugim riječima, svi su pozvani da kroz strukturne reforme, vladavinu prava, borbu protiv korupcije i poticanje transparentnosti ostvare uvjete za ulazak", pojasnila je Merkel.

Ideja o susretu rođena je za nedavnog posjeta Angele Merkel Dubrovniku, no potaknuta je, kaže njemačka kancelarka, i obilježavanjem stote obljetnice početka Prvog svjetskog rata. Jer suradnja je, kaže ona, danas važnija od konfrontacije, unatoč 'čitavom nizu sukoba' koji još postoje. Regija treba konkretno planiranje dugoročne suradnje, i konkretne rezultate.

"Narod želi prometnu infrastrukturu, ljudi žele jednostavno putovati iz jedne zemlje u drugu. Nakon toga će i zajedništvo ovih do nedavno zavađenih ljudi i naroda ponovno biti osnaženo. Samo kroz susrete, promjene su moguće samo kroz susrete", dodala je kancelarka.

Pa je stoga Njemačka spremna podržati izgradnju Jadransko - jonske autoceste europskog prometnog koridora u kojem će Hrvatska sudjelovati uglavnom već izgrađenim autocestama, potrebno je još spojiti Križišće i Žutu Lokvu. Većinu ostatka autoceste koja bi spajala Trst sa samim jugom Grčke tek treba izgraditi. Po završetku će biti dulja od tisuću 100 kilometara, u čemu će hrvatskih autocesta biti oko 400 kilometara.

I dok će Zoran Milanović sutra u Cavtatu sa svojim kolegama iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije na ovu temu usuglašavati stavove prije odlaska u Berlin, oporba već poručuje: konačno je jasno da nam monetizacija autocesta ne treba.

"Gospođa Merkel to razumije, ona shvaća da je to tranzit između EU i Turske i da će se tu odvijati cijeli teretni promet između Unije i Bliskog istoka i da će onda i rasti broj putnika i naplata cestarine. Nažalost, hrvatska Vlada to ne razumije", rekao je Oleg Butković, predsjednik Odbora za pomorstvo, promet i veze HDZ-a.

Ovakav stav ide i u korist sindikata, koji su već odavno najavili prikupljanje potpisa za referendum protiv monetizacije.

"Jer oni će tek jednim dijelom vratiti dug autocesta a ostatak će iskoristiti za pokrivanje rupa u proračunu, dakle ostaviće i narednima da vraćaju dugove koji su od autocesta", kazao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

No u Vladi od samog početka tvrde: tako nam nešto nikad nije palo na pamet.

Ima li doista smisla ići u monetizaciju autocesta, prokomentirao je i Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture.

Ako se ostvare planovi kakve najavljuje Merkel, je li onda monetizacija potrebna? Koncesija HAC-a nema nikakve veze s potencijalom i strateškom ulogom Hrvatske koja ima Jadransko-jonsku incijativu i koja nije do kraja iskristalizirana. Inicijativa koja gospodarski želi povezati države, koje se nalaze u EU, dakle kroz gospodarstvo integrirati ih u EU - preduvjet je političkog integriranja. Ono što se može napraviti do 2020., kroz neki poseban fond kao što je imala Hrvatska, jest da se za te četiri zemlje priprema fond kako bi Jadransko-jonska autocesta do 2030. mogla biti izgrađena, a neke i do 2050. godine. Tu moramo raditi dvije velike razlike. Ono zbog čega se rade koncesije Hrvatskih autocesta - to je zbog četiri milijarde eura sadašnjeg duga bez kamata, to je zbog vrlo jasnog stava Europske komisije i problema HAC-a kod zaduživanja, gdje se mora HAC financijski restrukturirati ne kroz sekuritizaciju, nego kroz koncesiju. U prijedlogu koncesijskog ugovora je stavljen model da se budući profit dijeli između države i budućeg koncesionara. Želite reći da, ako se u bliskoj budućnosti autocesta sagradi, to ne bi utjecalo na Hrvatske autoceste? Ne bi utjecalo i pitanje je opće projekcije prometa. To je nešto što se može predvidjeti jer je to cesta koja ne postoji. Znamo kakva su bila predviđanja kod drugih autocesta. Ono, što mi sada imamo, je realan promet na hrvatskim autcoestama, a taj promet ne dozvoljava nijednu drugu opciju osim koncesioniranja autoceste - taj promet će i sljedećih 15-ak godina biti približno isti. U slučaju povećanja prometa, država će participirati u financijskom smislu jer će dijeliti ukupan profit s koncesionarom. U kojo je fazi monetizacija? Potencijalnim koncesionarima tijekom 9. mjeseca bit će poslan ugovor o koncesiji te imaju 45-60 dana da stave svoje prijedloge te ih nakon toga stručno radno povjerenstvo, uz naše poslovne savjetnike, zove na individualne razgovore da završe do veljače komercijalni dio. Ne možemo uspoređivati koncesiju izgrađenih autocesta s koncesijom autocesta koje nisu izgrađene. U Hrvatskoj smo imali autoceste koje su koncesionirane na način da se nije mogao predvidjeti promet. Ovdje se promet zna te se zna potencijalna projekcija prometa u budućnosti. Po prvi puta je Hrvatska ta koja nudi koncesijski ugovor potencijalnim koncesionarima te u zajedničkim pregovorima dolaze do 'win-win' situacije. Naglasio bih da su sva radna mjesta u sljedećih pet godina zaštićena. Svi zaposlenici imaju u prosjeku veće plaće nego što je generalni sektorski udio u ostalim granama u RH. Ostajete li pri staroj najavi - ako ne uspije monetizacija, vi odlazite? Nije stvar odlazim li ili ne, to je projekt Republike Hrvatske i bilo bi narušeno povjerenje financijski institucija i povjerenje određenih insitucija s kojima razgovaram što se tiče konkunretnosti. Ovo nije pitanje hira pojedinog ministra, nego spašavanje ne državnog proračuna - nego ukupne održivosti javnih financija RH. Jer jednokratnom uplatom u državni proračun zatvaramo sve kredite ARZ-a i HAC-a. To je 7 posto ukupnog BDP-a koji dolazi jednokratnom uplatom u hrvatski proračun.