Prka smislio tri načina da 'sanira štetu' na Koločepu

Na sjednici Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju koja je dijelom bila zatvorena za javnost, HFP je razmatrao je raskidanje ugovora iz 2005. godine s Otokom znanja za preuzimanje 88,86 posto dionica Hotela Koločep. Iako tvrtka Otok znanja nije uložila obećano u Koločep, pravni stručnjaci upozoravaju Fond da bi u slučaju raskida pozicija HFP-a bila neizvjesna i u samom sudskom sporu i u pogledu nadoknade štete, jer, između ostaloga, u ugovoru nije predviđeno njegovo raskidanje.

PBZ posjeduje zadužnice nad Grgićevom, Laucovom i Markotinom imovinom

arti-201003020577006Osim toga, Privredna banka Zagreb, koja je pratila Otok znanja kroz cijelu privatizaciju, pokušava vratiti novac koji su posudili Otoku znanja, a radi se o 58 milijuna kuna duga! Kredite im nisu vraćali zadnje dvije godine, piše Poslovni dnevnik, i sada banka posjeduje zadužnice nad cjelokupnom privatnom imovinom osnivača te ustanove - Siniše Grgića, Davora Lauca i Željka Markote.

Prvi čovjek PBZ-a Božo Prka zato nudi tri načina da se Hrvatski fond za privatizaciju i PBZ izvuku iz škripca s Otokom znanja, odnosno da hoteli Koločep ne odu u stečaj.

Tri opcije

Prka kao jedno rješenje nudi da država, odnosno HFP, podmiruje dug Koločepa PBZ-u od 58 milijuna kuna, a da Banka u tom slučaju daje popust i oprosti HFP-u 10 milijuna kuna.

Po drugom scenariju bi HFP platio odmah 50 posto duga, a ostatak nakon prodaje hotela Koločep. HFP i PBZ bi zajedno tražili kupce, jer bi PBZ bio kreditor.

Prema trećoj opciji koju je osmislio Prka, PBZ bi preuzeo privremeno upravljanje Koločepom, imenovao upravu, sklopio aranžmane s turoperatorima poput Atlasa, Plave lagune ili Generalturist bookinga i u roku od dvije godine sanirao i privatizirao tvrtku. Otok znanja bi tada po nalogu banke išao u likvidaciju. Navodno je treće rješenje najvjerojatnije.

arti-201003020577006 arti-201007230092006