Koliko godina ćemo raditi prije nego što zaslužimo mirovinu?

Dok se u nedjelju javnost digla na noge nakon što je ministar financija Slavko Linić izjavio kako vladajući trebaju zabraniti odlazak u mirovinu prije 65. godine života, Mirando Mrsić je kazao kako na takvu odluku ni ne pomišlja.

"U vrijeme kada imamo 330 tisuća nezaposlenih, kada imamo 130 tisuća mladih koji traže posao, govoriti o produženju radnog vijeka nije nešto na čemu bi trebalo bazirati reformu", pojasnio je svoju odluku Mirando Mrsić.

Niska zaposlenost, odgovaraju stručnjaci, nije prepreka. Osim toga, predlažu i još strože kažnjavanje prijevremenih mirovina, strože kriterije za invalidske i ukidanje sportskih mirovina, povećanje izdvajanja u drugi stup te dodatak od 27 posto i drugostupašima.

"Trebamo poraditi na smanjivanju razdoblja za prijevremenu mirovinu, povećanju odbitaka, restrukturiranje tih posebnih mirovina", kazao je Zoran Anušić iz Svjetske banke. Svjetska banka predlaže odlazak u mirovinu sa 67, a poslodavci sa 68 godina. To su trendovi i drugih zemalja. Naime, u Norveškoj i Islandu granica je već sada 67 godina za odlazak u mirovinu, dok će ta granica u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Irskoj kroz nekoliko godina bit će 68. U Njemačkoj i Nizozemskoj također idu prema 67. godini života za umirovljenje.

Iako je Mrsić rekao kako takva reforma zasad ne dolazi u obzir, sustav je neodrživ. Naime, svaki treći umirovljenik je u prijevremenoj mirovini, svaki sedmi je privilegiran, a svaki četvrti invalid. Stručnjaci predlažu da građani štedite sami, ne računajte na državu. Međutim, primanja su toliko niska i neusklađena sa životnim troškovima da se teško može štedjeti. "U svakom slučaju, bit će manje od onoga što ljudi žele i jedini način da se ta razlika nadoknadi je da ljudi sami počnu razmišljati o nekim oblicima štednje za starije dane", izjavio je Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb . Sindikati pitaju kako to provesti u ovoj situaciji, a umirovljenici naglasak žele staviti na godine staža, a ne života. "Ako je netko odradio svoj radni staž, koji ne mora bit 40 godina, nego 42 ako se tako dogovorimo,  onda nije bitno koliko je star", branio je svoje stajalište Josip Vincek iz Hrvatske matice umirovljenika.

"Vidjet ćemo što to znači za državu, a što za ljude koji odlaze u mirovinu i na koji način to napraviti. To je jedan od modela koji razmatramo, a konačnu odluku ćemo donijeti kada sve stavimo na stol", izjavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Budući umirovljenici žele bolju starost, a vladajući će valjda pronaći način da je svojim građanima i osiguraju.