"Suci već osjećaju zov Karamarkovih truba"

Odluka Vrhovnog suda da ukine presudu Ivi Sanaderu za korupciju u slučaju Fimi Medije, i dalje se nerijetko komentira u javnosti kao (namjerna) nesposobnost sudstva da presuđuje u većim i velikim slučajevima korupcije u Hrvatskoj. Čini se kao da je obračun društva s korupcijom 2010. i 2011. bio tek jedna pokazna vježba kako bi Hrvatska ipak riješila ono poglavlje 23. o pravosuđu u pregovorima s EU i napokon ušla u Uniju, piše Novi list.

Treća vlast

Dr. Krunislav Olujić , odvjetnik, bivši predsjednik Vrhovnog suda, smatra da političke volje za obračun s korupcijom više nema, a toj volji najviše sekundira izvršna vlast. Sada se može očekivati smjena vlasti pa se suci i tome prilagođavaju, osjećaju "pobjednički zov Karamarkovih truba". Olujić misli da je u svemu bila ključna odluka Ustavnog suda da nema primjene ustavne odredbe o nezastarijevanju pretvorbenog kriminala, u onim slučajevima u kojima je zastara već nastupila.

Sluganski odnos prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti

Suci su sebe pozicionirali ne kao jednu od tri vlasti, nego baš kao treću vlast, pa onda prevladava jedan sluganski odnos prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Sredinom devedesetih godina (tada je Olujić odstupio s mjesta predsjednika Vrhovnog suda) sudbenoj je vlasti slomljena kralježnica, a umjesto hrvatskog stvaralo se HDZ-ovo pravosuđe. A predsjednik Vrhovnog suda, već u trećem mandatu, Branko Hrvatin doveo je svoju funkciju do potpune neprepoznatljivosti.

"Sudbena vlast se zatvorila u sebe, iznutra se reproducira, djeluje kao zatvorena staleška organizacija", govori Olujić.

Dr. Sanja Barić , predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci misli nešto drukčije.

"Kad govorimo o promjenama Ustava 2010. u kojem su uvedene odredbe o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva, mi iz ustavno-pravne struke smo već onda iskazivali rezerve. Jer mora biti velika iznimka da za neko djelo – nakon što je već zastarjelo – Ustav retroaktivno kaže: sad više ne zastarijeva", kaže Barić.

Sumnjiv tajming "Zato mi nije bila neočekivana odluka Ustavnog suda u srpnju, kada je odlučio da se ne može suditi za djela koja su u zastari. Ta odluka ima svoje pravničko opravdanje. Tu je Ustavni sud mogao drukčije postupiti, ali nije. Mogla se donijeti i drukčija odluka, ali za to je bila potrebna i jedna drukčija samosvijest samog Ustavnog suda – i stručno i pojedinačno i politički – da bi se branilo nezastarijevanje tih djela", ističe u razgovoru za Novi list ustavnopravna stručnjakinja. Sanja Barić kaže i da je tajming nekoliko odluka Ustavnog suda znao biti sumnjiv. Izborom trenutka, možda i pretjerano manipuliraju, jer ima više takvih slučajeva.

Novi list/Danas.hr