
Hrvati odbijaju sudjelovati u kućanskim poslovima

Na konferenciji '
"Muškarci podržavaju rodnu ravnopravnost na razini stavova, ali što se tiče ponašanja tu se baš ne ogleda ravnopravnost", sažela je rezultate voditeljica istraživanja Nataša Bijelić iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI).
Sociologinja Bijelić naglasila je kako rezultati ukazuju na to da većina muškaraca u Hrvatskoj prihvaća ideju rodne ravnopravnosti i razumije ju na intelektualnoj razini, ali se to ne odražava nužno i kroz njihovo ponašanje.
Rezultati su također pokazali da rodna ravnopravnost ima pozitivan učinak na muškarce. Naime, muškarci koji podržavaju rodnu ravnopravnost u stavovima zadovoljniji su vezom s partnericom, više sudjeluju u kućanskim poslovima i brizi oko djece te su manje skloni rizičnim ponašanjima.
Što se tiče kućanskih poslova i brige oko djece, sudjelovanje muškaraca može se opisati izrazom 'povremeno', a tek oko jedne petine muškaraca kaže da se svakodnevno bavi djecom, odnosno da obavlja određene aktivnosti vezane uz brigu o djeci, rekla je Bijelić.
Nataša je također istaknula kako su mlađi, obrazovaniji muškarci
i oni viših prihoda skloniji rodno ravnopravnim stavovima. Oni su
svjesniji kako su kućanski poslovi i briga o djeci zajednički
posao.
"Što se tiče nasilja pokazalo se da je ono povezano s rodno neravnopravnim stavovima, što znači da su muškarci koji u svojim stavovima ne zastupaju rodnu ravnopravnost skloniji nasilju, te homofobiji, homofobičnim izjavama", ustvrdila je Bijelić.
Suprotno tome, muškarci najmanje ravnopravnih stavova, skloniji su korištenju seksualnih usluga, homofobičnim stavovima i rizičnom ponašanju poput sudjelovanje u tučnjavama, krađama i pripadnost bandama.
Istraživanje 'Muškarci i rodna ravnopravnost u Hrvatskoj' dio je međunarodnog istraživanja o muškarcima i rodnoj ravnopravnosti pod nazivom IMAGES - International Men and Gender Equality Survey. Istraživanje su inicirali i koordinirali Instituto Promundo iz Brazila i International Center for Research on Women iz SAD-a. Hrvatska je jedna od šest zemalja, uz Brazil, Meksiko, Čile, Ruandu i Indiju, u kojoj je istraživanje provedeno. Istraživanje je u Hrvatskoj provedeno na uzorku od 1.500 muškaraca i 505 žena u dobi od 18 do 68 godina u Zagrebu te gradovima i selima u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
















