Cijeli državni vrh na 18. obljetnici Bljeska

Osamnaesta obljetnica vojno redarstvene akcije Bljesak obilježena je danas u Okučanima, gdje su kod Spomen križa hrvatskim braniteljima vijence položili predsjednik Republike Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Igor Dragovan.

U izaslanstvu Vlade bili su i ministar obrane Ante Kotromanović, ministar branitelja Predrag Matić, ministar policije Ranko Ostojić i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Nakon polaganja vijenaca predsjednik Republike Ivo Josipović istaknuo je kako je na svečanosti izraženo poštovanje prema ovoj velikoj pobjedi Hrvaske vojske i policije u Domovinskom ratu, kojom je oslobođeno područje zapadne Slavonije. Ocijenio je da je proslava bila decentna i dostojanstvena.

Branitelji su došli da bi se proveselili i odigrali neku sportsku utakmicu, te poslali poruku ljubavi i prijateljstva, dodao je. Današnjoj svečanosti bilo je nazočno i izaslanstvo Srpskog demokratskog foruma i to je isto tako znak da naše društvo ide k pomirenju i prema pravoj europskoj zajednici svih svojih građana, kazao je predsjednik.

Predsjednik Josipović naglasio je također kako je gradnja dobrih međunacionalnih odnosa jedan od prioriteta.

"Bez akcija kakve su bile Bljesak i Oluja ne bi bilo slobodne Hrvatske, pa ni ove Hrvatske koja zagovara i promiče sva ljudska prava i sva nacionalna prava", zaključio je.

Nakon polaganja vijenaca otvorene su Športske igre branitelja Domovinskog rata.

Potom je održana sveta misa koju je predvodio vojni ordinarij Josip Jezerinac, koji je u propovijedi podsjetio kako je vojno-redarstvena operacija Bljesak počela 1. svibnja 1995., ujutro u 5,30 sati, na sam blagdan Svetog Josipa radnika, zaštitnika hrvatskog naroda.

S tim u vezi podsjetio je kako je u Hrvatskoj velik problem nezaposlenosti, naglasivši da besposlica ubija duh mladih.

(Foto: PIXSELL)

Prisječajući se operacije Bljesak mons. Jezerinac istaknuo je kako su iznevjereni od strane međunarodne zajednice, hrvatski branitelji na čelu s vrhovnim zapovjednikom 1. svibnja 1995. krenuli u oslobađanje okupiranih područja.

"To pravo nitko nije mogao osporiti, a još manje zanijekati. I tako je Hrvatska vojno-redarstvenom akcijom odaslala svijetu poruku da vrijede jednaka načela za sve narode, bez obzira na njegovu brojnost. Uostalom, najnovija presuda hrvatskim generalima Gotovini i Markaču u Hagu, kojom se oslobađaju svake krivice, još više potvrđuje opravdanost hrvatske vojske za zaustavljanjem rata i ponovnim vraćanjem okupiranih krajeva u matičnu zemlju. Njihovo nas oslobađanje od sada još više obvezuje na radosnije slavljenje Bljeska i Oluje", kazao je mons. Jezerinac.

Zaključio je kako se danas spominjemo ne samo vojno-redarstvene akcije Bljesak, 'nego i divnih ljudi, hrvatskih očeva i mladića, koji su se suprotstavili agresoru i oslobodili nas od agresora'.

Na prvi dan svibnja 1995. hrvatska vojska i specijalna policija su iz smjera Novske i Nove Gradiške napali južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija s ciljem oslobođenja Okučana, središta neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području.

U manje od 32 sata hrvatske snage, koje su brojile oko 7.200 vojnika i policajaca, oslobodile su 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.

U akciji su poginula 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena. Srpske postrojbe srušile su zrakoplov Rudolfa Perešina, pilota HRZ-a koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku 1991. zrakoplovom MIG-21 prebjegao u Austriju.

Prvi put u Domovinskom ratu korišteni su i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu, čime je dodatno taktički iznenađen neprijatelj.

Vojno-redarstvena operacija Bljesak prethodila je akciji Oluja koja je uslijedila nakon tri mjeseca, čime je Hrvatska pokazala odlučnost da uspostavi državno-pravni poredak na cijelom svom području.